Trgovci i pružatelji usluga diljem EU-a varaju potrošače smanjivanjem količine ili kvalitete radi ostvarenja profita, upozorila je zastupnica Biljana Borzan, nakon što je u Europskom parlamentu usvojena njena rezolucija o pravima potrošača. Prema mom istraživanju, čak 95 posto građana Hrvatske primijetilo je tzv. šrinkflaciju odnosno smanjivanje gramaže proizvoda za istu ili veću cijenu, upozorava ova SDP-ovka.

Nije objavila na kojem je uzorku provela istraživanje i kojom metodom. Borzan je istaknula i da se ne vara samo na proizvodima, već i na uslugama. Čak 87 posto građana je primijetilo pad kvalitete usluge u hotelima, restoranima, frizerskim salonima bez pojeftinjenja, objasnila je.

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta usvojio je rezoluciju Biljane Borzan o novim izazovima na tržištu Europske unije nakon dosta teških pregovora.

Politička situacija je takva da većina ne želi nove zakone, ali ja ne odustajem od borbe protiv svih oblika inflacije na tržištu.
Smatra da je neprihvatljivo da velike multinacionalne tvrtke smanjuju pakiranja i kvalitetu proizvoda dok cijenu dižu ili ona ostaje ista.

To je prevara potrošača u cilju gomilanja profita, ocjenjuje zastupnica. Naime, 80% Hrvata vidi pad kvalitete kozmetičkih ili prehrambenih proizvoda dok im je cijena ostala ista ili čak povećana. Radi se o tzv. skimpflaciji, ili škrtarenju proizvođača na sastojcima.

Ističe primjer slabijeg učinka deterdženata ili proizvoda za osobnu higijenu jer se smanjuje udio najskupljeg aktivnog sastojka.

Više od polovice Hrvata zbog inflacije kupuje manje hrane, a istraživanja pokazuju da ni ono što kupe nije što je nekad bilo.

Bez obzira na političku situaciju, moramo osigurati da građani dobiju najbolje za svoj novac, zaključila je Borzan.  

Podsjetimo, potrošačka platforma “Halo, inspektore” nedavno je upozorila kako pojedini trgovci i pekari pokušavaju izigrati propise Vlade o ograničenoj cijeni 70 proizvoda među kojima je i popularno pecivo “kajzerica”. Posebno je iritantan Mlinar koji je drastično smanjio gramažu svoje kajzerice koja sada ima tek 40 grama. Objavu platforme “Halo, inspektore” prenosimo u cijelosti.

“Na snagu je stupila obveza ograničavanje cijena 70 proizvoda, među kojima su i pojedini pekarski proizvodi. Preciznije i popularna – kajzerica. Prema odluci Vlade RH cijena jedne kajzerice (od najmanje propisane težine od 40 g) SADA je 0,13 €.

To znaju i svi pekari. A to zna i Mlinar. Tako je on svoju kajzericu maksimalno minimizirao (shrinkflation!), smanjio je na „Liliput varijantu“ i na tržište stavio onu od 40 g po cijeni od 0,13 eura.

Za to vrijeme druge su pekarnice zadržale težinu koja je i do sada bila – 60 g.

Mi smo izmjerili (na trgovačkoj vagi, naravno!) tri kajzerice. Po jednu iz Dinare, Pan Peka i zagrebačke Kajzerice. Na slikama se lijepo vidi koliko koja teži. Najmanja je imala i najmanju težinu – 40 grama. Mlinareva.

Sve ostale su bile teže i veće. Pa neka sada potrošači sami vide tko sa zadovoljstvom trlja (pekarske?) ruke. Uz to i Vlada RH je s ovim (namjernim?) smanjenjem veličine kajzerice omogućila pojedinim pekarima da smanje težinu proizvoda (shrinkflation!). Time kao da i sama Vlada RH potiče među potrošačima omraženu proizvođačku praksu: smanjivanja težine, volumena i/li kvalitete, ali uz zadržavanje ili čak povećanje cijene (shrinkflation). Pa je i to tema za razgovor…

Ali, prije nego počnete sočno psovati sve po redu, pročitajte i ovo. Dobit pekara u RH u 2023. godini (za prošlu godinu još tih podataka nema) bila je iznimno – velika. Tako je NAJVEĆU DOBIT imao zagrebački pekarski lanac Dubravica s 3,7 milijuna eura uz rast od 6,7 %. Iza njega pozicinirao se splitski Bobis od 3,6 milijuna eura dobiti i uz rast od nevjerojatnih 1.052%!!! Na trećem mjestu je Mlinar s 3,3 milijuna eura dobiti i uz rast od 201 %!Među njima je i Zagrebačka pekarna Klara s ne baš malih 2,6 milijuna eura i uz rast dobiti uz čak 717 %. Među pet najuspješnijih se ubacio i vinkovački Pekar Tomo s 1,4 milijuna eura i uz rast dobiti od fantastičnih 873 %! (o ostalima drugi put, previše ih je… i zaboljet će vas glava od novaca koje su pekari oprihodovali).

Sada znate gdje vam odlaze sve one razlike u cijenama kruha, bureka, peciva, kolača i drugog. Sada, za razliku od ministra Primorca koji veli da mu nije jasno zašto pekari nisu pojeftinili kruh, znate gdje se „prelio“ dio razlike PDV-a nakon smanjenja s 25 na samo 5%.

Sada vidite i čitate novi dokaz (pekarske) pohlepe. I razloga za podršku bojkotu pekara i pekarskih proizvoda koji su predložili maturanti Prirodoslovne škole Vladimir Prelog iz Zagreba.

Ovo je razlog i dokaz više za #bojkot zar ne!? Hoćemo li podržati mlade u inicijativi koju su dali zbog enormnih poskupljenja pekarskih proizvoda”, ističe platforma “Halo, inspektore” koji je nešto ranije objavila još jedna post.

“Zašto hrvatski potrošač plaća hrvatski proizvod u Hrvatskoj skuplje nego što ga plaća njemački ili slovenski potrošač na njihovom tržištu? Njemački potrošač njemački proizvod plaća jeftinije kod kuće. Zašto je kruh poskupio više od 40 %, burek 70 %, neki pekarski proizvodi i više od 100 %? Još nitko nije dao racionalno i transparentno obrazloženje sadašnjih prenapuhanih cijena na hrvatskim policama niti ministru financija, kamoli nama potrošačima. Čekamo.

Dok tako čekamo tržišni mehanizmi korekcije cijena ne funkcioniraju, konkurencija je čini se tek prividna, a trgovci iskorištavaju izostanak bilo kakve ozbiljnije i sustavnije reakcije države.

U zadnjem tromjesečju prošle godine vidjelo se da inflacija ne posustaje nego ubrzava. Što je učinio guverner HNB-a i njegovi vice guverneri? Ništa. I sada smo tu gdje jesmo – inflacija nam buja k’o dizano tijesto za kiflice po receptu ministra Šušnjara. Od rujna 2024. i na očigled svima. I – ništa. Guverner nam je tek preporučio da kupujemo na akcijama. Pa to i radimo. Ali ne zato što racionalno kupujemo nego zato što moramo. Uvijek je bilo da sit gladnom ne vjeruje.

Hoćete li se pokrenuti vi, kreatori politika, i učiniti nešto ozbiljnije, konkretnije, sadržajnije, od ograničavanja cijena 70 proizvoda ili je ograničenje cijena 70 proizvoda najbolje što možete smisliti? Tako da je i vuk sit i koze cijele?

Imamo Zakon o iznimnim mjerama kontrole cijena, još od 1997. Imamo i iznimnu situaciju. I što smo dobili? Dobili smo listu od 70 proizvoda s ograničeno cijenom. Cijena onih 10.000 drugih proizvoda može slobodno nastaviti rasti. I cijene usluga. I bankarske naknade. I cijene usluga teleoperatera. Eto, prije pet dana upućen je na javno savjetovanje prijedlog novog Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena. Bit će veće kazne za trgovce, bit će više inspekcijskih nadzora, a trgovac će morati obavještavati o proizvodima kojima je ograničena cijena i objavljivati svoje cijene. Pa ćemo ih uspoređivati. Pa uspoređujemo ih i sad iz kataloga. Super je to, ali to će biti zanimljivo tek nakon što:

1. vratite maloprodajne cijene na razinu iz lipnja 2024. (prije glavne turističke sezone, kada je sve podivljalo)

2. zaustavite daljnji grabež i stabilizirate cijene.

Mi ne moramo znati kako, ali vi, ministri, guverneri, viceguverneri, ravnatelji agencija…vi ste plaćeni da radite u interesu svojih građana.

Najveća stopa inflacije s tendencijom daljnjeg rasta nije u interesu građana.

Ako nećete za svoje građane, učinite nešto hitno barem zbog – turista. Oni su ionako, iz vaše perspektive, vrjednija „klijentela“. Uz to, oni su u svojoj zemlji poštovani kao potrošači pa očekuju da ih se kao potrošače poštuje i na ljetovanju na našem moru. Moru do kojeg si većina nas više neće moći priuštiti niti jednodnevni izlet s paštetom i štrucom kruha u ruksaku”, ističe platforma “Halo, inspektore”.

Foto: Potrošačka platforma: “Halo, inspektore”