Faktograf teško optužuje Borisa Miševića: RTL-ov novinar na Facebooku manipulira snimkama iz Brazila

Faktograf teško optužuje Borisa Miševića: RTL-ov novinar na Facebooku manipulira snimkama iz Brazila

Novinar RTL-a Boris Mišević na Facebooku je objavio status u kojem netočno prikazuje skupove brazilskog predsjednika Bolsonara, dok za istu stvar istovremeno proziva druge novinare.

Skoro osam tisuća ljudi na Facebooku je podijelilo, a još dvije i pol tisuće ih je “lajkalo” objavu RTL-ovog novinara Borisa Miševića o trenutnim zbivanjima u Brazilu.

Mišević u svojoj objavi optužuje novinare za manipulacije informacijama iz Brazila. Zamjera im da umanjuju broj ljudi koji su izašli na ulice podržati brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara te da lažno opisuju prosvjede antidemokratskima, ističe Faktograf.

Mišević to ne piše eksplicitno, ali iz njegove objave proizlazi kako vjerojatno polazi od teze da dobrovoljno javno okupljanje građana ne može biti antidemokratsko.

“Pa kako vas nije sram da tako lažete ljude i zovete to novinarstvom? Koliko tu ima ljudi ha? Dijelite ovo svi, jer to je jedini način borbe protiv ove opasne i ciljane manipulacije te pokušaja prikrivanja očitog. Nije bitno za koga si. Ako si novinar onda prenosiš istinu a ne stvaraš neki fiktivni narativ!”, napisao je Mišević na Facebooku.

Međutim, upravo RTL-ov novinar ovakvim “izvještavanjem” o zbivanjima u Brazilu čini ono što zamjera drugima: iskrivljava činjenice, tj. stvara “fiktivni narativ”.

U Miševićevoj objavi ne imenuju se novinari ili mediji koji, prema njegovom sudu, manipuliraju informacijama iz Brazila. Međutim, evidentno je da se referira na izvještaj novinske agencije Hina, koji je objavljen na portalima više hrvatskih medija (Jutarnji.hr, Index.hr, 24sata.hr).

“Više desetaka tisuća osoba prosvjedovalo je u Brazilu u utorak na Dan neovisnosti, ističući antidemokratske slogane u znak podrške predsjedniku Jairu Bolsonaru”, stoji na početku Hininog izvještaja.

Što se događa u Brazilu?

Prije nego se dotaknemo Miševićevih tvrdnju o prirodi Bolsonarovih skupova i procjenama broja okupljenih, potrebno je priču o aktualnim događajima u Brazilu smjestiti u ispravan kontekst.

Predsjednik Brazila Bolsonaro pozvao je svoje pristaše da 7. rujna, na brazilski Dan nezavisnosti, izađu na ulice kako bi izrazili podršku njegovoj vladavini. Skupovi su održani u dva brazilska grada – najmnogoljudnijem gradu Sao Paolu i glavnom gradu Braziliji.

Ovi skupovi za Bolsonara su način da galvanizira svoje pristaše u trenutku kad je njegova vladavina u ozbiljnoj krizi. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da Bolsonaro gubi podršku među biračima te sugeriraju da će izgubiti iduće predsjedničke izbore, koji bi trebali biti održani u listopadu 2022. godine.

Podršku među biračima Bolsonaro gubi zbog brojnih afera koje su obilježile njegov predsjednički mandat: brazilski vrhovni sud naredio je istragu protiv Bolsonara zbog optužbi da je predsjednik Brazila koristio svoj politički položaj za širenje dezinformacija s ciljem narušavanja povjerenja građana u izborni proces, u parlamentu je pokrenut istražni postupak protiv Bolsonarovog režima zbog propusta u nošenju s epmidemijom Covida-19 (koja je u Brazilu usmrtila skoro 600 tisuća ljudi), a učestale su i optužbe za korupciju protiv Bolsonara, njegovih suradnika i članova njegove obitelji (1, 2, 3).

Kad se tome pridodaju ekonomske poteškoće izazvane Covid-krizom, jasno je zbog čega 61 posto Brazilaca (prema recentnom istraživanju Instituta Atlas) smatra Bolsonara lošim vođom, a recentne ankete pokazuju da Bolsonaro za izglednim izbornim protukandidatom, bivšim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom, zaostaje oko devet postotnih bodova (BBC).

Zbog svega navedenog u Brazilu su se zaredali masovni prosvjedi protiv Bolsonara i njegovog režima. Bolsonaro je na prosvjede i pad podrške odgovorio napadom na brazilske demokratske institucije: tražio je smjenu i kazneni progon sudaca koji istražuju optužbe protiv njega, javno se obračunavao s oporbenim članovima parlamenta i nastavio širiti činjenično neutemeljene tvrdnje da će biti pokraden na izborima iduće godine.

Tko je izašao na ulice?

Sad kad smo opisali pozadinu Bolsonarovih ovotjednih skupova, možemo se osvrnuti na tvrdnje koje Mišević iznosi na Facebooku. Dakle, predstavljaju li medijski napisi da su se na Bolsonarovim skupovima okupili “deseci tisuća” ljudi stvaranje “fiktivnog narativa”?

Nema nikakve dvojbe da je ova formulacija neprecizna – može značiti da je na ulice izašlo deset, dvadeset, sto ili dvjesto tisuća ljudi.

No za takvim formulacijama mediji često posežu kad izvještavaju o masovnim javnim okupljanjima jer se broj ljudi okupljenih na takvim događajima nikad se ne može točno izračunati; uvijek se radi o procjenama. Inozemni mediji, od kojih je Hina preuzela informacije u svom izvještaju, također najčešće govore o “desecima tisuća” okupljenih. Neki su pokušali dati i preciznije procjene: DW tako navodi, pozivajući se na procjene lokalnih vlasti, da je u Sao Paolu na ulice izašlo oko 140 tisuća Bolsonarovih pristaša te oko 15 tisuća protivnika aktualnog režima.

Video zapisi koje je Mišević objavio na svom Facebooku jesu snimljeni u Brazilu i pokazuju ogromne mase ljudi. Međutim, treba naglasiti da su se istovremeno s Bolsonarovim skupovima održavali i kontra prosvjedi. Teško je stoga točno procijeniti koliko se ljudi nalazilo na ulicama Sao Paola i Brazilije, ili koji udio tih ljudi je tamo bio da bi podržalo Bolsonara. Ono što je neosporno je da se radi o velikim okupljanjima na kojima su sigurno sudjelovali deseci tisuća, a izgledno i stotine tisuća brazilskih građana.

Protudemokratsko okupljanje

Puno je međutim važniji drugi dio Miševićeve tvrdnje – da Bolsonarovi skupovi u Brazilu nisu bili protudemokratski. To je naprosto netočno.

Već smo opisali uvjete u kojima je Bolsonaro sazvao i organizirao skupove podrške svom režimu. Sad treba ustanoviti i što je rečeno na tim skupovima. A Bolsonaro je, između ostalog, kazao da ga “samo Bog može skinuti s vlasti” te je predstojeće brazilske izbore opisivao kao “farsu”. Njegovi pristaše su, pak, na ulice izašli s porukama u kojima traže rušenje brazilskog pravnog poretka, a policija ih je spriječila u pokušaju napada na brazilski parlament.

Važno je pritom imati na umu činjenicu da je Bolsonaro u prošlosti izražavao divljenje prema vojnoj diktaturi koja je u Brazilu trajala od 1964. do 1985. godine.

Zbog svega toga je skupina od oko 150 političara i javnih intelektualaca iz 26 različitih zemalja ovoga tjedna poslala otvoreno pismo u kojem izražavaju bojazan da Bolsonaro neće priznati rezultate idućih izbora te da će pokušati izvršiti vojni udar kako bi ostao na vlasti. Slične strahove dijeli i brazilski vrhovni sud, čiji su se suci također obratili javnosti povodom Bolsonarovih masovnih okupljanja: ponašanje brazilskog predsjednika opisali su upravo terminom “antidemokratski”.

Na pisanje Faktografa reagirao je novinar RTL-a Boris Mišević.

“Pa ovo me sada nasmijalo doista. Dakle kaže izvjesni Petar Vidov ( koji se predstavlja kao neki neovisni fektčeker ) da ja manipuliram snimkama iz Brasila. Ja, koji sam upozorio da je teška laž kako ima nekoliko desetaka tisuća ljudi i objavio snimke iz kojih je jasno da su u pitanju milijuni. I onda mi Facebook to naljepi na objavu 🤣 Objaviš istinu a optuže te za manipulaciju, uz teški politički pamflet o meni i mojim motivima ( koji je zapravo utuživ ) i tako zapravo oni sami rade pravu manipulaciju ljudima. S vama svima. Zašto se bojite istine i mene koji samo radim svoj posao? Bojite se objave koja ima 8 tisuća podjela? Jeste li ikada čuli za slobodu govora? Ljudi ajde recite tom izvjesnom g. Petru Vidovu što mislite o njegovoj “neovisnoj provjeri činjenica” Nisi ti neovisan frende ne ne ali ja jesam. I zato mirno spavam pokraj svoga sina i supruge. I da, ja sam FektČeker a ne vi. Ja sam pravi FektČeker! To mi je posao”, napisao je Mišević.

Facebook Comments