Fizičar Saša Ceci napisao je opširan post o nuspojavama nakon cijepljenja. Objavu prenosimo u cijelosti.

“Sve nuspojave cijepljenja pojavljuju se u vrlo krakom roku. Najveći dio prvi, najviše drugi tjedan, a mislim da ne postoji nuspojava koja bi se pojavljivala nakon dva mjeseca. I tako nakon šest milijardi cijepljenja i više od pola godine intenzivne potrage za nuspojavama pronašli smo da su tri najgore nuspojave ili blage, ili potpuno preventibilne: anafilaktički šok se pojavljuje odmah i tretira adrenalinom, netipično zgrušavanje krvi se samo ne smije tretirati tipičnom terapijom – liječniku treba reći da si nedavno cijepljen, a miokarditis je blagog oblika i ne ostavlja trajne posljedice.

Hoće li sad mediji pisati i govoriti o tome istim intenzitetom kao o tome kad su te nuspojave otkrivane? Naravno da neće. A i da hoće, ne bi pomoglo jer su ljuti sad totalno isprepadani. Jedna riječ je dovoljna da počnemo paničariti (požar, bomba, nuspojave…), a onda ni tisuću riječi neće biti dovoljno da se opet počnemo osjećati sigurno.Dodatno, liječnici su oni koji daju i lijekove i cjepiva pa se možda nekako podrazumjeva da su nuspojave cijepljenja (ozbiljnije tipa nekoliko na milijun) nešto kao nuspojave lijekova (ozbiljnije tipa jedan na tisuću).

Super je primjer “Radmanov” kovid koji ima smrtnost manju od pola promila pa se ne bismo trebali uznemiravati i “bugarski” kovid gdje je dosad umrlo pola posto ne zaraženih nego populacije. Nacionalna katastrofa, a još nije gotovo. Kad je Radman ono rekao, pola promila naše populacije bilo je 2000 ljudi, a dotad je već umrlo 4000. Al dobro.To sve mi je zanimljiva priča jer daje zanimljiv okvir – što je prihvatljivo, a što je nacionalna katastrofa. Dakle pola promila je nešto oko čega se ne trebamo uznemiravati, a pola posto je katastrofa. Faktor između ta dva gotovo ekstrema je deset. E sad, ajmo donji ekstrem podijeliti s tih deset.

To je sad jednako daleko od nezabrinjavajućeg, koliko je nezabrinjavajuće daleko od nacionalne katastrofe. Što smo dobili? Dobili smo 5 na 10 000. Je li to broj smrtonosnih nuspojava? Nope.Podijelimo taj broj još jedanput s razlikom između katastrofe i beznačajnog. Imamo 5 na 100 000. Je li to broj potenciojalno smrtonosnih nuspojava? Nope. Nije ni to.Da bismo otprilike dobili broj tih stvari kojih se beskrajno bojimo, moramo podijeliti još jednom. A ako imamo liječničku pomoć, vjerojatno bismo trebali podijeliti barem još jednom.Da, to je toliko apsurdno malo.Ne apsurdno manje od nacionalne katastrofe, što najčešće ističu liječnici, struka i mediji – da je korist veća od štete. Ne. To je apsurdno manje od onog oko čega se uopće ne bismo trebali uznemiravati.

OK, OK, a sterilnost, nemogućnost trudnoće?To je prekrasna priča o snazi znanosti, meni usporediva s onom da crna rupa na CERN-u ne može biti opasna. Apsolutno ne može. I totalno je genijalna argumentacija. Naime, iako ne znamo sve o crnim rupama, znamo više nego dovoljno da bismo to mogli sa sigurnošću tvrditi jer su procesi koji se ovijaju na CERN-u zadnjih nekoliko desetaka godina isti su kao kad kozmičke zrake udaraju površinu Mjeseca zadnjih nekoliko milijardi godina. Ako tako može nastati crna rupa, onda je ona već nastala milijarde i milijarde puta tamo, pa ako je opasna – odavno bi uništila Mjesec.Na sličan način rezoniraju i znanstvenici u biomedicini.

Pretpostavka je bila da će cjepivo biti opasno jer će zbog sličnosti spike proteina i nekih proteina u placenti poticati imunosni sustav da napada placentu čim se počne formirati. Znanstvenici su se zapitali događa li se to i negdje drugdje (kao crne rupe na Mjesecu) i zaključili da naravno da se događa – nakon infekcije koronavirusom. Jer spike protein u cjepivu je spike protein u virusu. Jesu li žene nakon infekcije i preboljevanja imale problema s trudnoćom? Ne. Barem ne više nego one koje nisu imale kovid. (Mjesec je i dalje na nebu.)

Dodatno je to potvrđeno i sa ženama koje su se cijepile i u međuvremenu zatrudnile.Zašto se onda i dalje toliko ljudi ne cijepi? Zato što kad nas jedna lažljiva budala prestraši, ni deset stručnih i pametnih nam neće ukloniti taj strah.Nitko nam ga neće ukloniti do nas samih. Samo trebamo to željeti. Samo trebamo poželjeti znati što je istina. Što je stvarnost.A tu nam pomaže, jebiga, jedino znanost”, ističe Ceci.