Cijene stambenih objekata, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu prema istom razdoblju godinu prije porasle su za više od deset posto.
Cijene stambenih objekata na godišnjoj su razini rasle u dvoznamenkastom postotku treću godinu zaredom.
Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, cijene stanova u 2022. porasle su za 14,8 posto, u 2023. za 11,9 posto, a lani su skočile za dodatnih 10,4 posto. Od 2016. godine cijene su narasle za 99 posto.
Pri tome su najviše poskupjeli stanovi u Zagrebu, skuplji su 120 posto nego prije deset godina. Cijene kvadrata najkvalitetnijih nekretnina u glavnom gradu kreću se između 6 i 9 tisuća eura.
Na Jadranu su stambeni objekti poskupjeli za približno 90 posto u deset godina, a ostatku Hrvatske za oko 83 posto.
Cijene i dalje rastu, posebno na obali. Primjerice, stanovi u općini Bale u Istri stoje 4264 eura po kvadratu, a u općini Punat na otoku Krku 3427 eura.
Rekorder po istaknutoj cijeni u Osijeku je stan u centru površine 60 četvornih metara za koji se traži 225 tisuća eura – 3750 eura po kvadratu, prenosi Glas Slavonije.
Dodajmo ovome kako je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić najavio u utorak, predstavljajući u Saboru izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (APN), kako će se brojnim mjerama stambene politike ubrzati izgradnja novih stanova te nastojati ograničiti rast cijena nekretnina.
“Donijeli smo Nacionalni plan stambene politike, koji je prvi krovni srednjoročni strateški dokument donesen u proteklih 35 godina hrvatske državnosti, a donesen je iz razloga što je pristup priuštivom stanovanju, posebice mladima, otežan”, naglasio je Bačić predstavljajući zastupnicima izmjene zakona.
U RH od dva milijuna i 390.000 stambenih jedinica, 958.000 njih ne služi stanovanju, što je 40 posto, dodao je.
“Brojnim mjerama koje ćemo tijekom ove godine usvojiti u Saboru ubrzat ćemo izgradnju novih stanova, a podizanjem praznih stanova na tržište, povećanom ponudom, ćemo nastojati ograničiti rast cijena, nadam se i zaustaviti rast cijena nekretnina, a hoće li doći do smanjenja cijena, to ćemo vidjeti”, rekao je ministar.
Podsjetimo također na rezultate nedavno objavljenog istraživanja o posljedicama stambene krize u Hrvatskoj – rezultati su očekivani, ali su i dalje poražavajući jer čak 70 posto mladih nema dovoljno prihoda ni za kupnju, ni za najam stana.
Istraživanje je, naime, pokazalo da postoje velike razlike u stambenim uvjetima između mlađih i starijih ispitanika. Osobe starije od 31 godine najčešće žive u vlastitom stanu ili kući koje su kupili ili naslijedili, dok mlađi od 31 godine uglavnom borave u nekretninama roditelja ili rodbine, bilo bez plaćanja stanarine, uz stanarinu ili u unajmljenom stanu.
Foto: Hina