Gordan Lauc i Faktograf “ponovno u ratu”: Evo oko čega se sada spore

Gordan Lauc i Faktograf “ponovno u ratu”: Evo oko čega se sada spore

Gordan Lauc ponovno je u žestokom sukobu sa Faktografom.

“Petar Vidov, glavni urednik Faktografa (slike je odabrao Google, nemojte mi pisati komentare da namjerno biram one na kojima je ispao loše) i dalje misli da treba ratovati za „mjere“. Doduše najnoviji uradak na temelju kojih je moje objave proglasio lažnim vijestima ne potpisuje sam, već ga je povjerio najnovijoj ekspertici za epidemiologiju koja je (prema vlastitom Linkedin profilu) prije tri godine diplomirala novinarstvo.

Osoba koja je diplomirala prije tri godine trebala bi biti mlađa od većine moje djece pa je neću ovdje osobno prozvati, no nadam se da se niti ona, niti ostali novinari neće uvrijediti kad ponovim da diploma novinara (iako je završen fakultet za Petra Vidova neostvareni san) ne daje znanja potrebna za evaluaciju uspješnosti epidemioloških mjera. Veliko istraživanje koje je provedeno na sveučilištu Johns Hopkins zaključlilo je upravo to što sam i ja napisao (doduše oni su napisali “besmislen”, a ja da “nemaju smisla”), a što je Faktograf proglasio neistinom.

To su prenijele brojne novine, uključujući i neke naše (https://www.jutarnji.hr/…/studija-izazvala-lavinu…) pa je naš posljednji „Japanac u prašumi“ doista loše informiran…Zbog pristranosti i cenzure Petar Vidov i Faktograf su već dobili jednu kaznenu prijavu. Čini se da im se sviđa glumiti žrtvu, pa se trude dobiti još poneku”, ističe Lauc koji je, podsjetimo, reagirao na Faktografom tekst koji prenosimo u cijelosti.

“Molekularni biolog Gordan Lauc ponovo se javio na Facebooku sa svojim nagađanjima o tijeku pandemije. 

“Da smo sve mjere ukinuli na proljeće prošle godine, broj zaraženih, teško bolesnih i preminulih od COVID-19 bi bio gotovo jednak, a šteta koji svi tek moramo platiti puno, puno manja”, tvrdi Lauc. 

Dio je to njegove objave od 21. veljače (arhivirana ovdje) u kojoj se referira na članak koji je objavljen u Jutarnjem listu, a čiji je naslov : “Đikić: Mjere i covid potvrde u Hrvatskoj nisu dale rezultata, treba razmatrati da ih se makne”.

U tekstu objavljenom u Jutarnjem listu prenosi se izjava Ivana Đikića za RTL u kojoj je znanstvenik poručio da mjere u Hrvatskoj nisu dale rezultat jer su uvedene prekasno, a i mnogi ih se nisu držali.

“Mjere koje imamo, kao što su covid-potvrde i druge mjere koje je stožer uveo, pokazale su se do sada kao nedjelotvorne te treba razmatrati da se maknu jer ako nisu učinkovite, onda je nepotrebno ih imati”, rekao je Đikić za RTL. 

Đikićevu izjavu u obliku naslova prenijelo je više portala (Tportal, Index, Direktno, DalmacijaNews).

Izostavljajući dio u kojem Đikić poručuje kako su mjere uvedene prekasno te da ih se mnogi nisu držali, izjavu je na svom Facebook profilu komentirao i RTL-ov novinar Boris Mišević koji je naveo kako Đikić, koji je zagovarao uvođenje mjera, sada pokušava preokrenuti priču.

Baš kao i Mišević, Lauc, koji je u studenom prošle godine izbačen iz Znanstvenog savjeta Vlade, iskoristio je Đikićevu izjavu kako bi zaključio sljedeće:

“Mjere” nemaju, niti su imale smisla. Rezultate nisu dale niti u Hrvatskoj, niti bilo gdje drugdje u Europi. Svi smo se zarazili (mnogi to nisu niti primijetili) sa, ili bez mjera. Kad to sada i Dr. Doom javno izjavljuje, mislim da oko toga više neće biti previše rasprave”, piše Lauc. 

Teoriju da bi bilo bolje da je Hrvatska sve mjere ukinula na proljeće prošle godine Lauc je krajem siječnja iznio i u intervjuu za Dubrovački dnevnik. Tom je prilikom također izjavio kako je Hrvatska dobro upravljala pandemijom. Rekao je da je, izuzme li se iz analize zadnji val, “korigirano na BDP, naš broj umrlih među najnižima u Europi.” 

Podsjećamo, u Hrvatskoj je Covid-19 usmrtio skoro 15 tisuća ljudi. Kad se promatra smrtnost Covida-19, Hrvatska je među najgorim zemljama svijeta.

Ukidanje mjera

Više europskih zemalja, među kojima su Njemačka, Austrija, Švicarska, Danska i Švedska, najavilo je ukidanje većine ograničenja te epidemioloških mjera protiv širenja Covida-19, osim onih koje se odnose na nošenje maski u zatvorenom prostoru (1, 2, 3).

Susjedna Slovenija također je ovog tjedna ukinula većinu epidemioloških mjera, uključujući i Covid potvrde, čije korištenje ostalo ograničeno samo na najrizičnije ustanove, poput bolnica i domova za starije.

Gordan Lauc iskoristio je te najave kako bi opet promovirao tvrdnju da su epidemiološke mjere štetne. Njegovim sličnim tvrdnjama bavili smo se i ranije, kada je neutemeljeno tvrdio da su epidemiološke mjere u dvije godine ubile jednako ljudi kao i virus.

Za svoju tvrdnju da bi broj zaraženih, teško bolesnih i preminulih bio gotovo pa jednak da su mjere ukinute prošle godine Lauc ne iznosi nikakvo utemeljenje, niti se poziva na konkretne studije.

Poprilično je teško predvidjeti tijek pandemije, neovisno o tome jesu li određene epidemiološke mjere na snazi ili ne. Na globalnoj nivou i dalje postoje velike razlike u procijepljenosti stanovništva, što dodatno otežava borbu protiv pandemije. Osim toga, u posljednjih godinu dana pojavili su se zarazniji sojevi virusa koji lakše zaobilaze imunitet sječen preboljenjem i cijepljenjem.

Drugim riječima, mjere usmjerene prema suzbijanju širenja epidemije nemaju svugdje isti efekt; njihova učinkovitost ovisi o razini procijepljenosti populacije, o virulentnosti i zaraznosti sojeva koji su trenutno u opticaju, o tome koliko se stanovnici pridržavaju mjera, ali i o kulturnim razlikama koje usmjeravaju obrasce ponašanja stanovnika.

Studije

Kada Lauc kaže kako su se svi zarazili, bez mjera ili uz njihovo korištenje, on zanemaruje činjenicu da se epidemiološke mjere prvenstveno donose zbog smanjenja opterećenja na zdravstveni sustav. Drugim riječima, nijedna javnozdravstvena mjera protiv širenja Covida-19, uključujući i cijepljenje protiv te bolesti, ne jamči da do zaraze neće doći.

Međutim, tvrditi pritom da mjere nemaju nikakvog smisla je netočno jer postoje brojna istraživanja čiji rezultati ukazuju na njihovu korisnost.

Ovdje ćemo nabrojati samo neke od njih.

Meta studija koja je u studenom 2021. godine objavljena u The British Medical Journal,  a koja uključuje analizu više istraživanja o učinkovitosti mjera, pokazuje kako mjere poput pranja i dezinfekcije ruku, nošenja maske te primjenjivanje fizičke distance ipak mogu smanjiti širenje zaraze.

Meta studija uključivala je i istraživanja koja su se odnosila na učinkovitost mjere zatvaranja škola, koja se također pokazala korisnom u suzbijanju zaraze. Kada je riječ o lockdownu, analiza podataka iz 202 zemlje pokazala je da su zemlje koje su uvele mjeru potpunog zatvaranja imale manje novih dnevnih slučajeva Covida-19.

Studija koja je krajem 2021. godine objavljena u prestižnom časopisu The Lancet, a koja se odnosi na širenje zaraze tijekom trećeg vala u Hong Kongu, također ukazuje na to da određene epidemiološke mjere, poput ograničenja broja ljudi na javnim okupljanjima, ciljana testiranja te nošenje zaraze, ipak imaju učinka na smanjenje širenja zaraze.

Nadalje, rezultati istraživanja koje je krajem 2020. godine objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour, a koje se odnosi na istraživanje epidemioloških mjera koje su donijele vlade 226 država, također potvrđuju isto.  Iako se u zaključcima studije naglašava da nijedna mjera nije dovoljno učinkovita da sasvim zaustavi širenje virusa, ističe se kako su među najučinkovitijima uvođenje policijskog sata, ograničavanje okupljanja velikog broj ljudi (što uključuje zatvaranje restorana,  trgovina, rad od doma) te zatvaranje obrazovnih ustanova.

Točno je da određene stroge mjere, poput potpunog zatvaranja, imaju negativni utjecaj na ekonomiju. Nadalje, sve više istraživanja koja pokazuju kako mjere poput zatvaranja škole imaju utjecaja na mentalno zdravlje djece i adolescenata (1, 2, 3). Osim toga, neke studije naglašavaju kako je smrtnost od Covida-19 više povezana s ulaganjima u zdravstvo, bolničkim kapacitetima, kapacitetima za testiranje te ranim provođenjem strategije za suzbijanje mjera.

Činjenica je da ne postoji znanstveni konsenzus o učinkovitosti pojedinih mjera ili o omjeru koristi i štete koji iz mjera proizlazi (niti je to lako izračunati zbog različitog lokalnog društvenog, političkog i kulturnog konteksta). Međutim, ne postoji studija koja bi pokazala da bi neprovođenje mjera dovelo do jednake epidemiološke situacije kao i njihovo provođenje.

Hrvatski kontekst

Ono što Lauc izostavlja kada citira kolegu znanstvenika jest dio u kojem Đikić poručuje kako su se mjere uvele prekasno te da ih se nisu svi držali, što je nužno kako bi njihovo provođenje imalo ikakav uspjeh.

Hrvatska se u kontekstu upravljanja pandemijom nije istaknula kao pozitivan primjer. Kao što smo već pisali, mjere koje je donosio Nacionalni stožer često su bile nekonzistentne, a i sami članovi stožera više su puta slali dvosmislene poruke te se pojavljivali na događanjima na kojima se te iste mjere krše.

Nadalje, prema podacima Our World in Data,  20. veljače u Hrvatskoj je s dvije doze cjepiva bilo cijepljeno svega 55 posto stanovništva, dok je treću, takozvanu booster dozu, primilo tek 14.7 posto stanovništva. Kada se sagledaju podaci iz ostalih europskih država u kojima se ukidaju mjere (npr., u Danskoj je s trećom dozom cijepljeno 62.1 posto stanovništva, u Švedskoj 45.6, u Njemačkoj 56.2), može se zaključiti kako kampanja cijepljenja u Hrvatskoj nije rezultirala uspjehom.

Loše upravljanje pandemijom u konačnici se reflektiralo na i broju smrti koje su povezane s Covidom-19.

Sredinom lipnja prošle godine, prema podacima stranice Worldometers, Hrvatska je bila na 15 mjestu od 222 zemalja, odnosno, u 10 posto najgorih kada se gleda broj mrtvih u odnosu na broj stanovnika.

Početkom prosinca 2021. godine, prema podacima Our World in Data, Hrvatska je također bila u svjetskom vrhu kada je riječ o broju dnevnih smrtnih slučajeva od Covida-19. Zbog velike smrtnosti i blagih epidemioloških mjera, liječnici iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika optužili su Vladu i Nacionalni stožer kao najviše odgovorne za poraznu statistiku (1, 2).

U tom kontekstu, kada Đikić kaže da su se mjere pokazale kao nedjelotvorne, uzroke tome ne treba tražiti u tome jesu li one u svojoj srži učinkovite ili ne, već u tome jesu li na vrijeme uvedene i kako se provode.

Kraj pandemije?

Hans Kluge, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za europsku regiju, krajem siječnja izjavio je kako je pandemija daleko od kraja, ali kako se nada da će njena “hitna” faza završiti 2022. godine.

Kluge je rekao da omikron, iako uzrokuje lakši oblik oboljenja od delte, još uvijek uzrokuje veliki broj hospitalizacija zbog velikog broja infekcija te da su većina ljudi kojima je potrebna intenzivna njega – necijepljeni. Budući da je omikron manje opasan od prijašnjih sojeva, WHO se nada kako će njegovo ubrzano širenje zapravo donijeti stabilizaciju i normalizaciju (1, 2).

Povratak na “staro normalno” u Hrvatskoj ipak još nije opcija.

Iako su ravnatelji KBC-a Split i Rijeka potvrdili da se situacija u bolnicama smiruje, ministar zdravstva Vili Beroš poručio je kako aktualni brojevi novozaraženih i umrlih od Covida-19 još ne dozvoljavaju relaksaciju mjera (Index)”, piše Faktograf.