Na adrese Zagrepčana ponovno su počele stizati ovrhe za troškove komunalnih usluga Zagrebačkog holdinga za račune koji su plaćeni, ali evidentno ne i proknjiženi – javljaju slušatelji Hrvatskog radija – Radija Sljeme. Za savjet su pitali odvjetnicu potrošačkih udruga, Martinu Lukić, koja je rekla da građani prvo moraju podnijeti prigovor pa potom pritužbu na ovrhu, a upute se nalaze na uplatnici usluge za koju su dobili ovrhu odnosno na računu, piše Poslovni dnevnik.

– Tek nakon što bude iscrpljen taj pravni put koji je predviđen, potrošač može pokrenuti sudski postupak ili se javiti nadležnom inspektoratu. Ako je potrošač u pravu, ako je platio neki račun, a dobio je ovrhu unatoč tome što je dao prigovor, on će svakako uspjeti u sudskom postupku radi povrata tog iznosa i eventualno neke naknade zbog nadoknade štete koju je imao. Na primjer, zbog gubitka vremena. Svaki iznos je isplativ ako potrošač ima volje i energije da se bavi time, rekla je odvjetnica Lukić.

Prilikom plaćanja računa ponekad se dogode pogreške. Bilo da je riječ o pogrešno utipkanom broju modela plaćanja i poziva na broj ili je tvrtka krivo proknjižila račun, važno je imati dokaz o plaćanju kako račune ne biste duplo platili za istu uslugu. 

Upravo je čuvanje računa dobar način kako biste se poštedjeli potencijalnog dodatnog trošenja novca, ali ne treba sve račune čuvati desetke godina. Prema Zakonu o obveznim odnosima, zastara za račune, ovisno o njihovoj namjeni, nastaje za godinu, tri, pet, šest ili pak deset godina kad se radi o ovrsi ili obvezi koja je nastala pravomoćnom sudskom odlukom. 

Godinu dana potrebno je čuvati dokaze o plaćanju režija koje se odnose na električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, telefon, internet i mobitel. U to ulazi i čistoća, pristojba HRT-a, isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva. Prema Zakonu potrebno je čuvati i račune dimnjačarske usluge. 

Nešto duže, odnosno tri godine, potrebno je čuvati račune komunalne i grobne naknade, pričuve, dopunskog zdravstvenog osiguranja i naknade štete. Ako ste podstanari, dokaze o plaćenom najmu potrebno je sačuvati unazad tri godine iako u tom trenutku više možda i ne živite u tom stanu. 

Od dana dospijeća računa pet godina unatrag može se naplatiti kazna za parking i ugovori o životnom osiguranju, a šest godina porezna obveza nakon čega na snagu stupa zastara i potrošač ih više nije dužan platiti iako nema potvrdu o plaćanju. 

Nakon što nastupi zastara, druga strana se više ne može naplatiti od potrošača. No predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević upozorila je kako zastara ne stupa automatski na snagu. 

Foto: Hina