U predizbornom Pressingu kod Ilije Jandrića na N1 televiziji večeras su svoje stavove sučelili Zlatko Hasanbegović iz Domovinskog pokreta – Bloka za Hrvatsku i Marija Selak Raspudić, nezavisna kandidatkinja na listi Mosta.
Kako ocjenjujete mjere pomoći za kulturu?
Hasanbegović: Mjere su bile palijativne, birokratske, administrativne bez ulaska u srž problema koje treba rješavati, a potres u Zagrebu i korona kriza su poslužile da Potemkinovo selo koje je uzgajala gđa Obuljen padne i prikaže se u svom punom sjaju.
Selak Raspudić: Mjere su smišljene ad hoc, ministarstvo kulture ima problema, posebno zbog događaja oko EPK Rijeka. U novije vrijeme mjere su obuhvatile dio slobodnih umjetnika i to pozdravljam, ali one su privremene pa ćemo vidjeti hoće li se osigurati trajni pristup.
Škola na daljinu?
Hasanbegović: Bojim se da je korona kriza poslužila ministrici i lobističkom pozadinskom konceptu koji stoji iza nje, nakupci informatičke opreme, da se ostvari neka vrsta pseudoznanstvenog obrazovnog modela.
Selak Raspudić: Pokazali su da je bio neuspio projekt iako pokušavaju komunicirati drugačije, problematičan je način na koji je ministrica došla na čelo tog ministarstva. Mislim da je riječ o velikom neuspjehu i da se pokušava na zaobilazne načine ostvariti digitalizaciju obrazovanja, a to je proces na koji nismo spremni.
Škola za život?
Hasanbegović: Imala je konkretnu ideološku pozadinu i dekonstrukciju humanističkog obrazovnog ideala. Nametanje zdravstvenog i građanskog odgoja. U 21. stoljeću je bitno da sadržaj zdravstvenih i građanskih odgoja treba biti prožet kroz sve predmete.
Selak Raspudić: Postavlja se pitanje čemu je služila i kakva je to metodologoija koju žele uvesti, poboljšava li naš obrazovni sustav. Seksualni odgoj – ne možemo to banalizirati u jednoj rečenici, već na biologiji učimo stvari, pitanje je kako će se to komunicirati, tko će pisati te programe.
Zakonska zabrana pobačaja?
Selak Raspudić: Ako kažete da ste za zabranu onda kažu da mrzite žene ili ako kažete da ste za pravo na pobačaj da mrzite djecu. To je preozbiljan problem u društvu koji se potpuno pogrešno komunicira. Stav Mosta je afirmacija života na svim razinama da život postaje začećem.
Hasanbegović: Nemam što posebno dodati, to su ozbiljna pitanja. Moje ljudsko uvjerenje je zaštita života do smrti. Imamo dva suprotstavljena prava – prava djeteta na život i prava žene da izvrši pobačaj do 10. tjedna trudnoće.
O ZDS-u
Hasanbegović: Kada bi netko sa strane promatrao hrvatski javni život stekao bi dojam da Hrvati polako prestaju koristiti građanske i vjerske pozdrave i od jutra do mraka se pozdravljaju Za dom spremni. Škola se ne bavi pedagogijom nogometne tribine, tamo se uvijek vikalo ono što je politički nekorektno.
Selak Raspudić: Iz nastave povijesti je jasno što je primjereno koristiti u javnom prostoru, a što ne.
Obrazovanje manjina, pitanje Vukovara
Hasanbegović: Načelno etničke zajednice imaju pravo na obrazovanje na svojem jeziku i pismu. Treba postojati jedna građanska državna škola s jednim programom zajedničkim za sve, a u sklopu privatnog obrazovanja tko ne želi ići u takve škole treba im omogućiti da imaju pravo na svoj sustav obrazovanja. Ne poznajem potankosti vukovarske situacije, ali ne smije biti podjela u hrvatskim školama.
Rektor Boras?
Selak Raspudić: Odnos FF i rektora Borasa je kompleksan. Mislim da b bila dobra praksa da se ti problemi prvo pokušaju iskomunicirati unutar vlastite kuće, a tek onda da s time izlaze u javnost.
Pokušaj zabrane prekomjernog zapošljavanja na fakultetima
Hasanbegović: Ne znam što znači prekomjerno zapošljavanje. Veliki je problem za mlađi naraštaj. Ključno je da se razdvoje ministarstvo obrazovanja i znanosti. Divjak je nekompetentna za oba resora.
Selak Raspudić: Mislim da je Divjak htjela imati moć upliva koga se smije, a koga ne smije zapošljavati.
Mandat ministrice Nine Obuljen Koržinek
Hasanbegović: Mi smo u ljudskom, ideološkom svakom drugom smislu antipodi.
Selak Raspudić: Mislim da je pokušavala ići neutralnim putem i u pokušajima da se svidi svima nije se svidjela nikome. Smatram da je temeljna uloga Ministastva kulture pravilna raspodjela novca u kulturi, da se treba poštovati načelo pluralizma.
Financiranje nevladinih udruga i medija koji su antihrvatski (iz programa Domovinskog pokreta)
Hasanbegović: Popis je podugačak, ali Ministarstvo kulture ne može se svesti na bankomat. Protiv sam anglosaksonskih modela tržišnog financiranja kulture. Ministrica se pravi nevješta, a imala je svoje miljenike, a Ministarstvo kulture nema izravan utjecaj na HAVC, koruptivno leglo.
EPK Rijeka 2020.
Selak Raspudić: Problematičan je koncept jer zbog načina financiranja riječ je o tome da vam netko da titulu, ali vam ne plati pa je morate sami financirati. Od 30 milijuna mi smo dali 20 milijuna kuna, a s 10 posto sudjeluje sama Europa koja dobro naplaćuje stručnjake. Mnogi gradovi koji su to bili još se oporavljaju od šoka. Zalažem se za svaku promociju kulture, ali problem je što kulturu podvrgavamo turizmu.
Hasanbegović: Moja ključna poruka Vojku Obersnelu dok sam bio ministar glasila je da dok sam ja ministar kulture ministarstvo će finacirati sve ključne kapitalne infrastrukturne kulturne sadržaje koji će ostati kao javno dobro građanima Rijeke. Dok sam ja ministar kulture iz ministartva se za ideološke ambicije neće platiti ni kuna. Na njegovu sreću ministarstvo je preuzela gđa Obuljen i ondje je on i cijeli NGO aktivizam, koji se uhljebio u tvrtki Rijeka 2020, dobio suradnicu.
Financiranje Olivera Frljića
Hasanbegović: Imamo kazalište i imamo kazališni paraktivizam i on je legitiman.
Selak Raspudić: Dobio bi novce ovisno o projektu koji bi radio, nema smisla svoditi financiranje na osnovu imena i prezimena.
Mogu li LGBT osobe biti prvaci hrvatske kulture
Hasanbegović: Naravno da mogu i uopće mi je irelevantna tzv. orijentacija osobe. Uopće se ne prepoznajem kao konzervativac.
Selak Raspudić: Meni je isto to pitanje apsurdno i ne znam kako bi odgovorila. Pa nije prvak zato što je dio te zajednice, valjda je prvak zato što je dobar umjetnik.
Dnevnik Diane Budisavljević
Hasanbegović: U umjetničkom smislu mislim da je riječ o trećerazrednom filmu.
Selak Raspudić: Nisam meritorna da mogu tako nešto procijeniti jer filmska produkcija nije moje područje ekspertize. Mislim da je film na razini ukupnog dojma bio prihvatljiv, nije mi ostavljao negativni dojam, ali imao je jako mnogo grešaka i banalnosti u prikazu.
HRT – ispunjava li ulogu javnog servisa
Hasanbegović: HRT je metafora hrvatske države i svih ključnih problema. On je kulturno dobro, ali i relikt prošlosti. Postoji opterećenost informativnim programom. U vijeme mandata nisam se bavio HRT-om. On je danas privatna televizija gđe Obuljen Koržinek.
Selak Raspudić: Iz osobnog iskustva, nikada nisam bila cenzurirana. Moramo biti svjesni da se ravnatelj HRT-a imenuje politički i onda ne možemo govoriti o neutralnoj kući. Problem o kojem se ne govori su potplaćeni djelatnici na nestalnim ugovorima koji obavljaju većinu posla tamo.
Brisanje uvrede i klevete iz zakona
Hasanbegović: U načelu ne. Ne može jedna profesija biti izuzeta od odgovornosti.
Selak Raspudić: Nije pitanje zakona nego način na koji ga upotrebljavamo, svima nam je očito potreban represivan mehanizam da bi se pristojno ponašali. Svjedoci smo da novinari, često opterećeni poslom, pristupaju poslu paušalno i pišu neistine. Sada sam čitala u Jutarnjem listu da je moj suprug surađivao s Feralom što je materijalna neistina. Neka me vrijeđaju koliko žele, ali ispod materijalne neistine ne idem.
Govor mržnje
Hasanbegović: Dobio je govor mržnje ideološku konotaciju i pretvara se u neku vrstu cenzorske toljage. Mora se biti oprezan kod definiranja što je govor mržnje, jer nekome možda jest, nekome nije. Protivnik sam bilo kakvih zabrana i nekada je bolje i neku štetu imati u javnom prostoru nego uvoditi elemente cenzure nasljeđene iz jugoslovenskog komunizma.
Selak Raspudić: Osnovno je pitanje tko će odlučivati što je i nije govor mržnje, a imat ćemo strojnu pravdu jer je Zuckerberg najavio da će umjetna inteligencija to procjenjivati. To je ozbiljan problem s kojim se suočavamo u budućnosti.
Lažne vijesti
Hasanbegović: Cambridge analitika i Faktograf.hr ne mogu odlučivati što je lažna vijest. Svatko ponaosob treba procjenjivati što je lažna vijest. Ne može Andrej Plenković i Europska komisija odlučivati što je lažna vijest. Borba protiv lažnih vijesti se pretvara u borbu protiv istine.
Selak Raspudić: Medijski sadržaji trebaju biti potpisani, kada osoba garantira imenom i prezimenom za vijest koju širi onda će bolje razmisliti.
Antifa
Hasanbegović: To je jedna vrsta franšize, kolokvijalni naziv za djelovanje aktivističkih ekstremističkih skupina koji su predmet obavještajnih i sličnih manipulacija. Antife su Mlada Bosna našeg vremena.
Selak Raspudić: Situacija u Americi nam govori da kada govorimo o Antifi koliko je potrebno sagledavati stvari kontekstualno jer Antifa u Americi ne znači isto što i Antifa kod nas.