HDZ I SDP O SLUČAJU MIRELE ČAVAJDE: Ima li Mirela Čavajda pravo na medicinski prekid trudnoće?

HDZ I SDP O SLUČAJU MIRELE ČAVAJDE: Ima li Mirela Čavajda pravo na medicinski prekid trudnoće?

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić i potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u TNT Dvoboju komentirali su slučaj Mirele Čavajde, čije je dijete u maternici oboljelo od agresivnog tumora na mozgu, a kojoj je trenutno u Hrvatskoj onemogućen medicinski prekid trudnoće.

“Kao zastupnik koji je prisegnuo na poštivnje Ustava i zakona držim da se ovdje apsolutno treba ponašati u skladu sa zakonom koji je na snazi i koji govori o mogućnosti medicinskog prekida trudnoće do 10. tjedna. Do tog tjedna liječnici se mogu pozivati na priziv savjesti, ali država je dužna omogućiti medicinski prekid trudnoće. Koliko ja imam informacija, ovdje se radi o 26. tjednu za što je zakonom predviđeno da je prekid zabranjen, osim u dva slučaja – prvi je ako je u pitanju život majke, a drugi zdravstveno stanje djeteta koje onda prijeti i životu majke i da bude mrtvorođeno ili s teškim malformacija. U tom slučaju ne može se govoriti o prizivu savjesti, već za to postoji zakonom predviđen postupak koji govori o prvo i drugostupanjskom povjerenstvu. Koliko dosad imam informacije, a moram se ograditi jer nemam potpune, ministar Beroš je izjavio da je drugostupanjsko povjerenstvo KBC-a Zagreb ocijenilo kako će se prema njihovoj ocjeni stanja dijete roditi živo, kako postoje ozbiljne zdravstvene poteškoće, kako se do sada dijagnosticirao tumor, oni ne mogu tvrditi je li benigni ili maligni i da bi u takvom slučaju zahvat koji bi označio prekid trudnoće mogao dovesti do ozbiljnog kaznenog postupka”, rekao je Bačić.

Svi su liječnici, dodao je Bačić, položili Hipokratovu zakletvu prema kojoj su dužni učiniti sve da spase život. “Ovdje se ipak radi o jednom vrlo etičnom pitanju, je li moguće donijeti takvu odluku koja bi predstavljala svojevrsnu eutanaziju djeteta kada liječnici smatraju da će se ono roditi živo. To je iznimno osjetljivo pitanje i mislim da tu trebamo postupati isključivo po zakonu, a ne po našem svjetonazoru”, rekao je.

U Hrvatskoj je još uvijek na snazi zakon iz 1978., a Ustavni sud naložio je 2017. Saboru da donese novi zakon te mu za to dao rok od dvije godine, no novog zakona još nema. CIjelo to vrijeme na vlasti je HDZ-ova, odnosno Vlada Andreja Plenkovića.

“I ta je odluka važna. Ustavni sud tvrdi da je zakon koji je iz bivše države u skladu s Ustavom. Samim time je medicinski prekid trudnoće u Hrvatskoj apsolutno zakonit i u skladu s Ustavom. Ustavni sud je rekao, zadužio ili preporučio zakonodavcu da u roku od dvije godine donese zakon kojim će se propisati edukacijske i savjetodavne mjere kako bi prekid bio izuzetak. U tom smislu je dužnost na Saboru da donese takav zakon koji ne bi smio, po meni, biti niti liberalniji niti restriktivniji od ovog sada”, rekao je Bačić.

No ako je to tako jednostavno, zašto ni nakon pet godina nisu donijeli novi zakon? Bačić odgovara:

“Nismo. Mi smo zbog toga svjesni da će u jednom dijelu naših birača i građana to biti prihvaćeno s nezadovoljstvom, da se dio građana neće složiti, ali mi smo toga svjesni i za sada još nismo išli u raspravu. Meritum i postupanje Hrvatske kao države prema prekidu trudnoće ništa se neće promijeniti ni novim zakonom. Da je postojeći neustavan, onda bi naše postupanje po odluci Ustavnog suda bilo neprihvatljivo, u ovom trenutku nije isto do kraja prihvatljivo, ali bitno je da je u meritumu, postupanju, Hrvatska na razini država Europske unije koje nemaju ni najliberalniji ni najrestriktivniji zakon, mi smo u nekakvoj sredini koja mislim da i ocrtava profil demokratske države.”

Arsen Bauk citirao je članak 22. zakona koji kaže da “nakon isteka deset tjedana od začeća komisij prvog stupnja može odobriti prekid trudnoće, uz pristanak odnosno na zahtjev trudne žene”, u određenim slučajevima.

“U ovom konkretnom slučaju to je po zakonu ‘kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijeti roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama’. Je li u ovom slučaju to ispunjeno, ne znam, ali tako je po važećem zakonu. Zna se koje su ovlasti države, a što pravo žene. Država mora osigurati ženi da ostvari svoje pravo. Ako to ne osigura Hrvatska, osigurat će neka druga država. To je naša situacija s kojom danas suočeni. Ovo je tužan i t

Bačić: Vjerujem da ćemo donijeti novi zakon, no ne znam kad

“Znate da je to jedan od reijtkih zakona koji je na snazi, a još je iz od bivše države. Niti jedan vlada u 30 godina samostalne Hrvatske se nije uhvatila u koštac tog pitanja koje je i zdravstveno i svjetonazorsko. To ne znači da mi ne trebamo donijeti novi zakon, mislim da nam je Ustavni sud dao okvir u kojem možemo i trebali bismo donijeti zakon. Ja vjerujem da ćemo ga donijeti, no u ovom trenutku ne mogu reći kad. Na razini stranke i vladajuće većine se moramo o tome usuglasiti”, rekao je Bačić.

Bauk je istaknuo da je SDP još u prošlom sazivu dao svoj prijedlog zakona no Vlada se o njemu nije očitovala. Sada će pak, po saborskom pravilniku, predati 30 potpisa da se zakon stavi u raspravu.

“Očekujemo konstruktivan doprinos svih zasutpnika, da ga možda amandmanima promijenimo. možda skinu hitni posutpak i upute u drugo čitanje i zaduže Vadu da to napravi. Ovaj slučaj danas nije ni odluka Ustavnog suda niti mišljenja što je Usud rekao o zakonu jer nije nijednu odredbu stavio van snage. Ovdje se radi o tome da liječnici i drugi zdravstveni djelatnici nisu rekli majci koja prava koja ima kada je saznala za to što se njenom djetetu događa”,rekao je Bauk.

Obojica se slažu da je zakon po ovom pitanju jasan.

“Ovo o čemu razgovaramo, zakon je tu po meni jasan. I ministar je govorio da je drugostupanjsko povjerenstvo reklo da plod može biti rođen i nakon toga liječen”, rekao je Bačić, a na pitanje ima li majka u ovom slučaju pravo odlučiti hoće li ovakvo dijete biti rođeno odgovorio je: “Ja mislim da ne. Mislim da u trenutku kada je dijete u 26. tjednu života da trebamo postupati onako kako se to čini mi se u čitavom civiliziranom svijetu. Nema dileme da trebamo voditi računa o zdravlju majke, ali da na svijet dolazi dijete koje liječnici kažu da će se roditi živo, koje ima pravo na svu moguću zdravstvenu zaštitu države u kojoj se rodilo”.

Bauk pak tvrdi da u ovom slučaju pravo žene ima prednost pred pravom djeteta, no kaže da će o konačnu odluku donijeti drugostupanjsko tijelo. “Ako odobri, prekid će se izvršiti, ako ne odobri, neće.”

No što kad komisija u hrvatskoj da jedan, a ona u Sloveniji drugi zaključak?

“Mislim da sve što treba napraviti na pravu žene, na njenom zdravljem i sve što treba napraviti da se dijete rodi živo, treba napraviti u Hrvatskoj i nikako se ne slažem s time da bi za to trebalo potražiti izvan države. Mislim da svu moguću pomoć treba napraviti u Hrvatskoj, ali kažem, što se napravi mora biti u skladu sa zakonom. Po meni je zakon jasan”, kaže Bačić.

“Ako povjerenstvo u Hrvatskoj kaže ne može, a u Sloveniji kaže da može onda će se prekid izvršiti u Sloveniji i gospođa neće počiniti nijedno protupravno ponašanje po zakonima”, naglasio je Bauk.

“Ja govorim u odnosu na hrvatsku legislativu koja jasno propisuje da je i zadaća liječnika da pomogne djetetu da živi. Samo ograničenje da nakon 10. tjedna žena ne može sama odlučiti mene upućuje da govorimo o djetetu živom kojem država mora omogućiti pravo na život”, dodao je Bačić.

Kodeks državnih dužnosnika

Bačić i Bauk komentirali su i kodeks o ponašanju državnih dužnosnika koji je ovaj tjedan predstavljen na Vladi. Oporba je protiv.

“Moje glavne zamjerke su što on uopće postoji s obzirom da imamo Zakon o sprečavanju sukoba interesa i Povjerenstvo koje ocjenjuje i tu vrstu ponašanja državnih dužnosnika. Ovo je kodeks samo o izvršnoj vlasti. I drugo, u pravilu mi smo u ovom trenutku u situaciji da se protiv većeg broja bivših državnih dužnosnika u izvršnoj vlasti ne vode postupci zbog kršenja kodeksa, nego zakona, kodeks po prirodi propisuje i strože ponašanje nego zakoni. Prvo poštujte zakon, onda kodeks. Kodeks mi imamo, to je Zakon o sprečavanju sukoba interesa”, rekao je Bauk.

Hoće li se kodeks “prepisati” i za saborske zastupnike? I Bauk i Bačić slažu se da u Saboru to nije nužno.

“Parlamentu treba omogućiti što veću slobodu izražavanja zasutpnika. Ekscesne situacije koje imamo treba rješavati opomenom. Imam sad tri opomene pa gubiš pravo na govor pa se kalkulira. Ne vidim što bismo trebali dodatno regulirati. Poslovnik je u ovom dijelu jasan”, rekao je Bauk.

Foto: N1