Snažni zaokret Njemačke udesno na jučerašnjim parlamentarnim izborima. Pobijedili su demokršćani, a povijesni uspjeh postigla je desna Alternativa za Njemačku, koja je udvostručila broj zastupnika u Bundestagu.
Do jučer vladajući socijaldemokrati doživjeli su izborni debakl. Budući kancelar Friedrich Merz, u razgovoru s čelnicima stranaka na javnoj televiziji nakon izbora, rekao je kako je američki predsjednik Trump pokazao da je Amerikancima sudbina Europe potpuno nevažna i zauzeo se za što brže osamostaljivanje Europe.
Dopisnik iz Njemačke Srećko Matić rekao je kako je plan da se velika koalicija formira što prije. Najizvjesnija opcija je trenutno novo izdanje tzv. GroKo koalicije sa socijaldemokratima, ali bez aktualnog kancelara Olafa Scholza.
– Merz se u svom govoru referirao na probleme koji su pred Njemačkom, ali i probleme u kontekstu EU-a i nove sigurnosne arhitekture. Jasno je poručio kako želi Njemačkoj vratiti lidersku ulogu. Rekao je i da se stvari u EU-u trenutno događaju bez Njemačke, zemlje koja je dugo bila na glasu kao motor integracije EU-a, napomenuo je Matić.
Matić je rekao kako se u prvim reakcijama analitičara može čuti dosta zabrinutosti po pitanju političke stabilnosti Njemačke.
– Njemačka pomalo postaje kao Italija ili Austrija. Događa se ozbiljna erozija političkog centra, koji je dugo krasio njemačku politiku, s jačanjem lijevog i pogotovo desnog ruba. Kako se taj centar sužava, sužavaju se i opcije oko stvaranja stabilnih koalicija. Nekada je bilo pravilo da vladajuću koaliciju čine dvije stranke, u prošlom sazivu smo imali tri stranke, a noćas je prijetila mogućnost da će se možda morati stvoriti koalicija s četiri stranke. Što više stranaka, više nestabilnosti, više mogućih trzavica, a naravno i više loših vijesti i za Njemačku i Europu, rekao je Matić.
Izbore je obilježila rekordna izlaznost.
– Posljednjih tjedana dogodila se ogromna mobilizacija na svim stranama, pogotovo oko teme migracija. Predizborna kampanja bila je obilježena s nekoliko terorističkih napada za koji su odgovorni azilanti. Među žrtvama ima i djece. U toj atmosferi kuhale su emocije, pogotovo je na desnici AfD to pokušavao kapitalizirati, rekao je Matić.
Merz je htio poručiti građanima da je Unija, kao stranka koja želi preuzeti ured kancelara, u stanju voditi politiku koju zahtijeva velika većina građana.
– Dvije trećine građana već godinu i pol do dvije traže radikalniji zaokret po pitanju migracija, međutim, on se ne događa i zato se dogodila erozija povjerenja u saveznu vladu i kancelara Sholza. SPD je izgubio kredibilitet čak i među svojim tradicionalnim biračima, rekao je Matić.
– Trend koji pokazuju ovi izbori, kako je primijetio bivši vicekancelar i šef SPD-a Sigmar Gabriel, Njemačka je još jedan izborni ciklus udaljena od Trumpa, istaknuo je Matić, javlja HRT.
Politologinja Nikolina Borčić odgovorila je na pitanje ima li Merz ono što je potrebno da bude pravi lider Njemačke.
– Njemački mediji često Merza portretiraju kao osobu za koju je jasno kakve stavove ima. Dugo godina bio je u sjeni Angele Merkel. Teško je došao do vodećeg mjesta u CDU-u, iz trećeg pokušaja, krajem 2021. Što se tiče komunikacije, karakterizira ga drčnost, ponekad i nepromišljenost. Snađe se u situcijama u kojima vidi plus za sebe. Iz perspektive budućeg premijera njegova primarna uloga jest postaviti se kao opozicija AfD-u koja nudi dovoljno snažne, restriktivne perspektive, primarno u odnosu na migrantska pitanja, rekla je Borčić.
Politolog Nenad Zakošek rekao je kako zasad nikako nije moguća koalicija s krajnjom desnicom.
– AfD nije homogen. Njemačka služba za zaštitu ustava ocjenjuje dio funkcionera AfD-a i pristaša kao ekstremnu desnicu izvan ustavnog poretka, odnosno oni ugrožavaju ustavni poredak. Ta karakterizacija onemogućuje suradnju s takvom strankom. Drugo je povijest Njemačke i nacistički poredak. AfD nastoji ne tematizirati ta pitanja, ali desno krilo pokazuje određene oblike nostalgije prema nacizmu, rekao je Zakošek.
Za sada je, kazao je Zakošek, AfD i dalje ograničen fenomen. Glavna potpora dolazi s prostora bivše istočne Njemačke.
– To je sigurno pitanje političke kulture. Iako su to generacije koje su rođene nakon ujedinjenja, taj dio Njemačke nije prošao oblik denacifikacije, komunistička Njemačka je to nekako gurnula ispod tepiha. Kasnije ’60-ih i ’70-ih se to stalno tematiziralo. Drugo, imate fenomen stvaranja zasebnog identiteta istočnih pokrajina, diskriminacije i osjećaja potisnutosti jer su u procesu ujedinjenja dominirali akteri Zapadne Njemačke. To je protestni oblik reakcije na osjećaj zanemarenosti, objasnio je Zakošek.
Davor Huić, poduzetnik i bivši novinar Reutersa, također je komentirao je izbore u Njemačkoj. Upozorava da će pobjednik izbora Merz imati težak zadatak oko sastavljanja Vlade, ali da će mu to ujedno biti i velika prilik za slavu.
“Prvi europski političar koji se javno suprotstavi Trumpu (pošora se s njim, narodski rečeno), steci ce instant slavu u Europi a sebi osigurati lidersku poziciju u daljim razgovorima oko mira u Ukrajini i europske obrane u post-NATO eri.
Kladim se na Merza, čini mi se kao lik koji bi mogao biti spreman na to. U igri su još Macron i Starmer, ali mislim da su oni vise tradicionalni političari moji se drže diplomatske norme.
Merz bi mogao biti taj”, napisao je Huić koji je komentirao i pomicanje Njemačke udesno.
“Nevjerojatan politički sustav , taj proporcionalni koji ima Njemačka. Ne znam je li to namjerno smišljeno da praktički onemogući bilo kakvu promjenu?
Sad imaš ovog jadnog Merza koji mora napraviti pomak udesno kako bi neutralizirao rast AfD-a, i to treba napraviti sa socijalistima i zelenima. Good luck with that, zaključio je Huić.
Foto: Hina