Hrvatski građani na radu u inozemstvu prošle su godine u Hrvatsku doznačili više od dvije milijarde i 872 milijuna eura, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke, što je rekordni iznos uplata iz inozemstva od 2013. godine otkako se vodi takva statistika.

Istodobno su strani državljani na radu u Hrvatskoj u inozemstvo, odnosno u zemlje iz kojih dolaze, uplatili milijardu i 197,6 milijuna eura, što je također rekordan iznos od 2013. kada su iz Hrvatske uplatili tek nešto više od 45 milijuna eura, piše Novi list.

Te godine su Hrvati iz inozemstva u domovinu doznačili više od milijardu i 217 milijuna eura, što je bio najniži iznos inozemnih uplata koji je iz godine u godinu sve više rastao, a od pandemijske 2021. doznake Hrvata iz stranih zemalja premašile su dvije milijarde eura pa su te godine iznosile 2,051 milijardu eura, 2022. godine 2.403,8 milijardi, a godinu kasnije 2.623,7 milijardi eura.

Prekogranične uplate

Kao i posljednjih 11 godina, tako je i lani najveći iznos uplata u domovinu došao od Hrvata na radu u Njemačkoj, više od milijardu i 109 milijuna eura, što je također rekordan iznos doznaka.

Usporedbe radi, 2013. Hrvati iz Njemačke u domovinu su plasirali tek nešto više od 192 milijuna eura, a od 2016. godine taj se iznos utrostručio na 615 i pol milijuna eura, jer je te godine, podsjetimo, Njemačka odlučila otvoriti granice za radnike iz Hrvatske ne čekajući odredbu o sedmogodišnjem moratoriju na dolazak radnika iz novih članica Europske unije, u koju je Hrvatska ušla sredinom 2013. godina.

Na drugom mjestu po doznakama su hrvatski građani na radu u Irskoj, koji su lani u Hrvatsku uplatili također rekordnih 312,7 milijuna eura, što je gotovo četiri puta manje nego Hrvati iz Njemačke. Iznose veće od 100 milijuna eura Hrvati iz Irske počeli su uplaćivati od 2019. godine (102,8 milijuna eura), da bi se prošle godine te uplate utrostručile.

Na treće mjesto po uplatama »izbili« su naši radnici u Nizozemskoj, od kojih najveći broj radi u tamošnjim brodogradilištima, a i oni su u domovinu lani plasirali rekordnih 285,6 milijuna eura, a najmanje su uplatili 2016. godine, tek nešto više od 28 milijuna eura.

Među deset zemalja iz kojih dolaze najveće doznake su Austrija (225,5 milijuna eura), Slovenija (147 milijuna), Švicarska (120,2 milijuna), Sjedinjene Države (8,3 milijuna), Italija (76,4 milijuna), Ujedinjeno Kraljevstvo (49,9 milijuna), a među top deset zemalja po doznakama našli su se hrvatski radnici u Bosni i Hercegovini koji su prošle godine u Hrvatsku doznačili 46,5 milijuna eura.

Radnici iz BiH na radu u Hrvatskoj inače su rekorderi među stranim radnicima u našoj zemlji po iznosima uplata u inozemstvo. Prošle su godine iz Hrvatske u BiH plasirali 287,8 milijuna eura, što je također rekordna uplata otkako se vode statistike.

Slijede ih radnici iz Srbije koji su u svoju domovinu uplatili dosad rekordnih 149,6 milijuna eura, a doznake srbijanskih radnika na radu u Hrvatskoj u statistikama se »pojavljuju« od 2017. kada su u Srbiju poslali skromnih 4,1 milijun eura, da bi se već iduće godine doznake utrostručile na gotovo 13 milijuna eura, 2019. su premašile 33 milijuna uz blagi pad na 31,8 milijuna tijekom pandemijske 2020., nakon čega doznake Srba iz Hrvatske snažno rastu, a od 2023. premašile su sto milijuna eura (107,2 milijuna).

Treće mjesto po uplatama u inozemstvo čvrsto drže Nepalci sa 138 milijuna eura, koji su u samo godinu dana iznos uplata na Himalaje više nego udvostručili jer su 2023. iz Hrvatske poslali nešto više od 64 milijuna eura, također zauzevši treće mjesto među stranim radnicima u RH, a godinu prije 28,4 milijuna.

Odmah iza njih su Filipinci čije se doznake u inozemstvo udvostručuju iz godine u godinu pa su tako prošle godine doznačili gotovo 87 milijuna eura, godinu prije 42 milijuna, 2022. godine 17 i pol milijuna, a 2021. 5,8 milijuna.

Snažan rast doznaka iz godine u godinu bilježe i Indijci koji su se s lanjskih 80,7 milijuna eura transfera u Indiju našli na visokom četvrtom mjestu. Doznake filipinskih, nepalskih i indijskih radnika u inozemstvo tako bilježe najsnažniji rast od svih stranih radnika u Hrvatskoj.

Azijski val

Među stranim radnicima koji najviše šalju novac iz Hrvatske u svoje domovine od prošle godine prvi put su se našli Uzbekistanci. U odnosu na druge strane radnike, svojim su obiteljima u dalekom Uzbekistanu poslali skromnih 26,4 milijuna eura, što je ipak značajno više od njihovih doznaka iz 2020. kada su uplatili samo 400 tisuća eura.

Vlasnik agencije koja zapošljava strane radnike Ivan Suhanek kaže da su Uzbekistanici među hrvatskim poslodavcima postali jako popularni, posebno u sektoru graditeljstva jer, kaže, imamo sličan način gradnje. Iz iskustva navodi da iako hrvatske tvrtke preferiraju radnike iz zemalja srednje Azije, posebno Nepala, u nas je ipak najviše radnika s Balkana, odnosno iz Srbije i BiH, pri čemu je sve više fakultetski obrazovanih radnika iz Srbije, a sve manje pomoćne radne snage.

– Poslove koje dolaze raditi Nepalci su većinom pomoćni poslovi u poljoprivredi, ugostiteljstvu, prehrambenoj industriji, drvnoj industriji… a to su poslovi koji su inače u Hrvatskoj najniže plaćeni i mi, htjeli to priznati ili ne, ne možemo si priuštiti skuplju radnu snagu od one iz Indije i Nepala. Recimo, Filipince, koji su jako popularni među poslodavcima, ne možemo dovesti niti za pomoćna zanimanja jer ne žele raditi za plaću koja im se nudi u Hrvatskoj. Filipinci biraju svoja radna mjesta, rade većinom u ugostiteljstvu, restoranima, hotelima, kaže Suhanek i dodaje da radnici iz srednje Azije čine 40 posto ukupnog broja stranih radnika u našoj zemlji te da se u zadnje vrijeme pojavljuje i određeni broj radnika iz Egipta koji su prema podacima HNB-a lani iz Hrvatske doznačili 20,2 milijuna eura, a godinu prije šest i pol milijuna.

Što se ostalih radnika s Balkana tiče, Makedonci su lani obiteljima poslali rekordnih 68,6 milijuna eura (godinu prije 50,7 milijuna), Kosovari rekordnih 46 milijuna naspram 39,2 milijuna 2023., a Albanci 24,3 milijuna u odnosu na 20,4 milijuna eura koliko su u Albaniju doznačili 2023.

Hrvatska udruga poslodavaca i demografi ističu da će zalet uvoza radne snage, kojemu smo svjedočili zadnjih desetak godina početi polako popuštati. S druge strane, a s obzirom na rast doznaka Hrvata iz inozemstva, demograf Marin Strmota kaže da u Hrvatskoj obrazujemo radnu snagu za izvoz, dok nam od 10 do 15 posto ukupno zaposlenih čine strani radnici.

Foto: Pixabay