Svjetski je dan štednje. Umjesto u čarapama, prema podacima HNB-a, Hrvati na računima imaju 38 milijardi i 700 milijuna eura. Štedjeti valja početi već u ranim danima, najprije roditelji za vas, a prvim poslom i vi sami. Financijska pismenost raste iz godine u godinu, nedovoljno za brojne alate štednje.

Uz sve veće troškove života, pitanje je kako koji euro ostaviti sa strane, donosi Dnevnik.hr.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: Srpski redatelj otkrio: Zvezda je bila udbaški klub, Partizan kosovski, Hajduk polududbaški. Dinamo je jedini bio građanski klub

“Nekad je teško, naprimjer ako mi ostane novaca od izlaska za vikend onda si to sačuvam sa strane, pa ako mi zatreba nešto od kozmetike ili slično onda imam novaca”, rekla je Karla iz Osijeka.

“Imam kasicu, ali na računu mi je sve, na karticama. Najviše je bilo 10 eura, nisu to neke velike štednje”, rekla je Franka iz Osijeka.

Prema računici HGK, prosječno po stanovniku štedimo 9600 eura.

“Ne mogu se žaliti, imam dobru penziju, ali još uvijek od te penzije ne mogu uštedjeti”, rekao je Ljudevit iz Zagreba.

“Slabo se štedi, ono nešto sitno se malo stavi, ali se brzo potroši. Recimo ja da ne pušim pa bih mogla staviti tih četiri eura sa strane, može se, može, ne kažem ja da se ne može, ali zavisi sve o apetitima”, poručila je Jadranka iz Zagreba.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: LISTA SRAMA: Odvjetnik ima luksuzni hotel u Istri, a državi duguje više od 100 tisuća eura. Dug nije vratio ni Dino Drpić, bivši suprug Nives Celzijus

Na računima Hrvati imaju 38 milijardi i 700 milijuna eura.

“U sedam Jadranskih županija skoncentrirano je oko 42 posto svih depozita, na grad Zagreb otpada također značajan dio, 28 posto, a u preostalih 13 županija je koncentrirano 30 posto preostalih depozita”, objasnila je Vanja Dominović iz Hrvatske gospodarske komore.

Brojni su alati kako štedjeti. Temelj je financijska pismenost.

“Moramo proširiti vidike, tržište kapitala, osiguranja, tu smo čak loši, ispod prosjeka, dakle ne sva jaja u istu košaru, ali niti sva jaja u onaj stari konzervativni način jer imamo puno dobrih ponuda”, rekao je Vjeko Peretić, financijski stručnjak.

Osim na račune, stavljali smo novac i u vrijednosne papire.

“Više od 155 tisuća građana upisalo vrijednosne državne papire čak u vrijednosti 4.6 milijardi eura”, nadodala je Dominović.

Kulturu štednje valja početi što je ranije moguće. Najprije roditelji, nakon toga sami. “Tu kulturu treba usaditi, roditelji trebaju početi štedjeti za vas, a onda da vi s prvim zaposlenjem i stjecanjem prvih prihoda tu kulturu, tradiciju štednje nastavite”, rekao je Peretić.

“U mladosti se provodimo i ne mislimo na starost, nego uživamo u životu dok možemo, tako je to i nitko ne misli na štednju u mladosti”, poručio je Ljudevit.

Na prvom mjestu štediša su Istrani, a na posljednjem stanovnici Virovitičko-podravske županije.

Foto: Hina