Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac izjavila je za Dnevnik.hr kako je zadovoljna povučenim količinom sredstava koja su ove godine povučena iz europskih fondova. Rekla je kako je Hrvatska 31.12. u ponedjeljak, na staru godinu, poslala najveću izjavu o izdacima u Europsku komisiju.

“Do sada je ovjereno milijardu i 832 milijuna eura od ukupne alokacije koja je dodijeljena Hrvatskoj, a upravo za kraj godine smo ovjerili milijardu i trideset milijuna eura, što je zaista impozantan podatak i brojka. U svakom operativnom programu to je više od 100 posto od onoga što smo morali po pravilu ovjeriti do 2018. a da je Hrvatskoj dodijeljeno 2015.”, rekla je Žalac. Kada se taj “impozantan podatak” prikaže u postocima i usporedi s europskim prosjekom, rezultat kojim se tako hvali ministrica manje je impresivan.

Na primjedbu da je Hrvatska povukla tek 17 posto raspoloživih sredstava u odnosu na 25 posto, koliko iznosi europski prosjek, ministrica odgovara kako je to “duplo od onoga što smo imali dosad”, odnosno od devet posto ovjerenih sredstava. Uspjeh povlačenja odnosno apsorpcije EU sredstava mjeri se kroz dvije mjere: jedna je stopa ugovaranja (ugovoreno/planirano), a druga je stopa plaćanja (plaćeno/planirano).

Na razini EU, od planiranih 644 milijarde eura za sve zemlje članice iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, do kraja 2018. ugovoreno je 63 posto dostupnih sredstava, oko 404 milijarde eura. Prema podacima koje je objavio portal prviplan.hr 27. prosinca 2018., u Republici Hrvatskoj stopa ugovaranja do kraja 2018. je iznosila 58 posto. Od planiranih 12,6 milijardi eura ugovoreno je 7,3 milijardi eura), dok je stopa plaćanja iznosila 14 posto (1,8 milijardi eura).

U ukupnom rangu po uspješnosti korištenja EU sredstava Hrvatska se, prema podacima Europske Komisije, nalazi na 27. mjestu od 28 zemalja članica. Tri najuspješnije zemlje po povlačenju sredstava su Finska, Luxemburg i Irska, a uz Hrvatsku na začelju su Malta i Španjolska. Ministrica Žalac tvrdi pak kako Hrvatska siguro nije na kraju popisa, nego “negdje na sredini” jer “podaci koji su izašli 31.12. u Europskoj komisiji sigurno nisu finalni”. “Vjerujem da će se u siječnju, kada se sve zemlje usporede u kontekstu ugovaranja i isplata samim korisnicima i ovjeravanju, a to je ono što će doći u hrvatski proračun sada u siječnju, na kraju biti dobrih podataka”, kaže Žalac.

Da situacija nije tako ružičasta kako to nastoji prikazati ministrica govori podatak da je zbog stanja s povlačenjem iz EU fondova premijer Plenković sazvao krizni sastanak. Ministica kaže kako je s “fondovima uvijek krizno” te da “ona ne bježi od odgovornosti”. Na brzinu povlačenja najviše utječu spori procesi planiranja na početku programa, dugotrajni postupci javne nabave, kao i dugotrajni i komplicirani postupci odabira projekata za financiranje.

U ovoj je godini bilo mnogo natječaja za različite subjekte, tijela javne vlasti, poduzetnike i udruge. Financirala su se područja prometa, zaštite okoliša i prirode, obrazovanje, poticalo se zapošljavanje, aktivnosti civilnog društva, socijalna uključenost i zdravstvo i razna druga područja, navodi portal prviplan.hr.

Ova, 2018. godina, naročito je uspješna bila za poduzetnike jer je bilo mnoštvo natječaja, od onih za najmanje potrebe (kao što su različiti tematski vaučeri), preko financiranja informacijskih tehnologija, opremanja i izgradnje za male i srednje poduzetnike do potpora u području istraživanja, razvoja i inovacija za poduzetnike neovisno o njihovoj veličini. Valja naglasiti da su od svih prioriteta financiranja, stopi plaćanja (povlačenju sredstava EU fondova) najuspješniji bili upravo hrvatski poduzetnici.

Jednostavno je u tom sektoru prirodan interes za financiranjem razvojnih projekata te je uz iznimno veliku aktivnost natječaja, ova grupacija krajnjih korisnika najzaslužnija za uspjeh. To je možda najbolji komentar rada ministrice Žalac i državne uprave na području povlačenja fondova.