Hrvatski političar i profesor politologije dr. Zdravko Tomac je nakon duge i teške bolesti preminuo jutros u zagrebačkoj bolnici Dubrava u subotu u 9 sati ujutro, javlja Vecernji list.
Tomac je hrvatski političar i pisac, nekadašnji istaknuti član SDP-a, bivši saborski zastupnik, potpredsjednik Sabora i potpredsjednik Vlade demokratskog jedinstva.
Rođen je 24. svibnja 1937. godine u Garčinu 1937. godine. Diplomirao je na Ekonomskom, a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. U doba SFRJ je bio u redu uglednijih političkih teoretičara jugoslavenskoga oblika socijalizma i protagonistom reformističkih snaga, a kao takav je sudjelovao u izradbi posljednjega jugoslavenskog ustava, onoga iz 1974. godine.
Nakon što je diplomirao ekonomiju, na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu zapošljava se u Slavonskom Brodu, nakon toga dolazi u Zagreb, na mjesto direktora Nogometnog kluba “Dinamo” (1967.-1971.). Kasnije radi u školi za političke kadrove u Kumrovcu, te, nakon što je 1976. godine doktorirao u području politologije, na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, ondje je od 1986. godine u statusu redovitog profesora.
U doba Domovinskoga rata Tomac obnaša dužnost potpredsjednika Vlade demokratskog jedinstva (1991.-1992.), a kasnije je zastupnik u Hrvatskom saboru (1993.-2003.) i potpredsjednik Sabora (2000.-2003.). Na predsjedničkim izborima 1997. godine bio je kandidat SDP-a za predsjednika Republike Hrvatske.
Ujesen 2003. godine Tomac napušta SDP, a 2004. godine utemeljuje, zajedno s Jerkom Zovakom, stranku Hrvatski socijaldemokrati (HSD).
U privatnom životu, prošao je – kako sam svjedoči – transformaciju od vjerski solidno odgojenog dječaka, preko mladog čovjeka duboko involviranog u ateistički marksistički svjetonazor, do čovjeka koji je opet na duboki način prepoznao katoličku vjeru u kojoj je izvorno bio odgojen, stoji u njegovoj biografiji. Tomac je u svom bogatom političkom i javnom životu bio savjetnik komunističkom moćniku Jakovu Blaževiću, koji je bio tužitelj u montiranom procesu protiv nadbiskupa Stepinca, a kasnije je postao veliki tuđmanist. U jednom intervjuu je rekao da je tražio crvenu nit, a da je našao katoličku vjeru.
Foto: Edvard Šušak/Hina