Melita Vrsaljko, novinarka portala Faktograf i dokumentaristica, posljednjih dana ponovno je u fokusu javnosti nakon što je u Benkovcu zbog prosvjeda branitelja otkazano otvorenje festivala Nosi se. Budući da je bila jedna od organizatorica, Vrsaljko se našla u središtu kontroverzi i sukoba s lokalnim stanovništvom, što nije prvi put da joj se događa.

Povratak iz Zagreba u Nadin

Melita Vrsaljko posljednjih godina živi i radi u svom rodnom Nadinu, selu nedaleko Zadra. Nakon desetljeća podstanarskog života u Zagrebu vratila se u zadarsko zaleđe, ali nije prekinula novinarski rad, već je nastavila istraživati teme javnog interesa i društvenih podjela. „Osam stanova sam promijenila. Dobro je imati svoj krov nad glavom i ne plaćati petsto eura za garsonijeru od 35 kvadrata“, kazala je u nedavnom inteervjuju za TV Nadu.

Odrasla je u obitelji željezničara i činovnice – otac joj je prometnik na željeznici, a majka radi u Šibensko-kninskoj županiji. Djetinjstvo je provela u Bibinjama i Benkovcu, a roditelji danas žive u Nadinu, gdje se i ona vratila iz podstanarstva u zagrebu. „Najranije sjećanje mi je iz Bibinja – kada sam bila neposlušna“, priznala je u jednom razgovoru.

Sukob s većinom

Iako povratak u rodno mjesto vidi kao olakšanje, svjesna je i poteškoća života u toj sredini. „Loše je u svim selima, a Srbima je najgore“, rekla je, navodeći primjer Islama Grčkog i Islama Latinskog, gdje stanje cesta jasno pokazuje neravnopravan tretman.

Život u Nadinu i Benkovcu za nju znači i stalno sudaranje s većinskim mentalitetom. „Ljudi u benkovačkom kraju ne razumiju što je novinarstvo i javni interes“, izjavila je. Upravo zbog takvih izjava, koje se često doživljavaju kao generaliziranje i uvreda, Vrsaljko se nerijetko nalazi u sukobu s većinskim dijelom stanovništva.

Treba podsjetiti da je Benkovac u Domovinskom ratu teško stradao. Grad i okolica bili su okupirani, mnoga naselja spaljena i opustošena, a lokalni Hrvati teško su stradali. Upravo zato teme kojima se Vrsaljko bavi – suočavanje s prošlošću, manjinska prava i kritika “nacionalizma” – u toj sredini izazivaju snažne emocije i otpor.

Nediljko Genda, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Benkovca, nakon otkazivanja festivala izjavio je:
„Mi nismo nikoga došli vrijeđati. Gospođica Melita Vrsaljko je isprovocirala hrvatske branitelje. I navela je da hrvatski branitelji idu u marš. Kakav marš? Je li to Jugoslavija ili Hrvatska?“

Incidenti i prijetnje

Vrsaljko tvrdi da se svakodnevno suočava s brojnim neugodnostima. „Neki dan idem tu u ‘Tommyja’ u spizu, prelazim cestu i prolazi auto, kad iz auta se neko dere: ‘Novinarka, jebenti mater!’“, ispričala je.

Najpoznatiji incident dogodio se kada ju je fizički napao tadašnji županijski vijećnik Dario Vrsaljko, „desna ruka Božidara Kalmete“, a potom i njegova kćer. „Na kraju smo i ona i ja dobile prekršajnu prijavu za kršenje javnog reda i mira. Ova sredina kolektivno misli da sam to i zaslužila“, kazala je.

Optužbe na račun policije

Nakon posljednjeg prosvjeda u Benkovcu bila je posebno oštra prema policiji. „Benkovačka policija jučer je znala da dolaze navijači Tornada i Torcide iz Zadra. Policajaca je bilo jako puno, što sugerira da su organi reda zaključili da je riječ o događaju visokog rizika. Ako je tako, zašto policija nije snimala prosvjednike?“ napisala je na društvenim mrežama.

„Prema snimkama koje posjedujem, policija koja me nije htjela zaštititi nakon udarca jednog od branitelja, desetak minuta kasnije srdačno se pozdravljala s prosvjednicima koji su me okružili i napali. Budući da su stajali blizu mog automobila, morala sam poslati roditelje po svoj automobil jer mi policija nije dozvolila da se približim. Policija je slušala kako šljam govori mojoj majci da je kurvetina i kako vrijeđaju mog oca. Ništa nisu napravili, nikog nisu snimili“, dodala je.

Kontroverzne izjave

Vrsaljko se i ranije nerijetko kritički osvrnula na društvenu klimu u svom kraju. „Cijeli život po Benkovcu svjedočim ustaškim pjesmama i ustaškim i nacističkim grafitima“, rekla je u emisiji Zavidavanje. Takve izjave pokazuju njezinu odlučnost da javno govori o neugodnim temama, ali i objašnjavaju zašto se često nalazi usukobu s većinskim dijelom zajednice.

Novinarski rad i nagrade

Unatoč pritiscima, nastavila je istraživački rad. Pisala je o uzgoju lososa u Jadranu, o napuštenim kamenolomima pretvorenim u divlja odlagališta, te o stranim radnicima u Benkovcu koji su živjeli u nehumanim uvjetima. „Pamtim prizor žene s djetetom i ogromnog štakora koji prolazi. Sve je bilo puno otpada.“ Nakon objave teksta radnici su preseljeni, što naziva „jednom od rijetkih priča s dobrom posljedicom“.

Osim novinarskog rada, autorica je nagrađenog dokumentarca Knin – Zadar o svom ocu, željezničaru koji radi na pruzi kojom vlakovi više ne prolaze. Aktivno sudjeluje i u projektima poput festivala Vlajternativa, za koji kaže da pokazuje postojanje „alternativnog Benkovca“.

Kritički odmak

I dok su zabrane kulturnih događaja neprihvatljive i nikada se ne mogu opravdati, ne može se zanemariti da i sama Melita Vrsaljko svojim radikalnim kritikama često ulazi u nepotrebne sukobe. Kada kaže da „Benkovčani ne razumiju novinarstvo“ ili kada nastupa iz pozicije „učiteljice“ koja svoje sumještane želi naučiti „svjetskim manirima“, dio javnosti to doživljava kao omalovažavanje.

Kada novinarka Faktografa dovodi kontroverznog autora poput Olivera Frljića, to je veliki izazov i za velike liberalnije sredine, a kamoli za Benkovac i Nadin. Ako se želi mijenjati društvo, tada treba pokazati više razumijevanja za lokalnu sredinu, njezine strahove i traume, čak i onda kada se oni doimaju neopravdanima. U suprotnom, rezultat će biti samo daljnja konfrontacija, zabrane i prosvjedi – iz kojih svi izlaze kao gubitnici.

Naslovna fotografija: Sindikat novinara Hrvatske