Hrvatska udruga poslodavaca u ovoj i idućoj godini očekuje usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva zbog čega su korigirali naniže svoje procjene rasta BDP-a s 2,7 posto na 2,5 posto u 2024. te s 3 na 2,5 posto u 2025. ponajprije zbog iznimno neizvjesnih uvjeta poslovanja koje izaziva carinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa.
No gospodarstvo će i dalje rasti po stopama višim od prosjeka i Europske unije i eurozone, naglasio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić na predstavljanju publikacije HUP Horizonti, s ekonomskim izgledima za 2025. i 2026.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: OVO NISMO ZNALI: Pokojni novinar Nenad Unukić bio je jedan od organizatora bojkota potrošača. Imao je velike planove
“Hrvatska je svih ovih godina imala izuzetno energičnu fiskalnu ekspanziju koja bi nakon lokanih izbora ipak trebala prijeći u jednu bitno nižu brzinu. Rast plaća je također iza nas i ubuduće rast kupovne moći neće davati toliki kvantum ekonomskom rastu, pa će on trebati usporiti na primjereniju razinu od oko dva i pol posto”, rekao je Stojić.
Dodao je da nam je rast plaća utjecao na konkurentnost, a trošak rada nam je veći od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe. “Postoji proklamirana najava da se dalje podigne minimalna plaća, no ona se treba staviti u realni kontekst vremena u kojem jačaju neizvjesnosti”, navodi Stojić.
Kaže da je najveća prijetnja ako SAD kratkoročno uđe u recesiju i na taj način povuče Europu jer bi se time smanjile šanse za naše izvoznike koji su lani izvezli 37,5 posto više na američko tržište nego godinu prije.
Da nije bilo američkog tržišta, kaže Stojić, prošle godine ostvarili bismo stagnaciju robnog izvoza, a ne rast. Prema njegovim riječima, neizvjesnost oko carina negativno utječe i na privatne investicije koje su “stale na kočnicu” dok ne budu poznati uvjeti poslovanja, prenosi Glas Slavonije.
Pomoćnik generalnog direktora HS Produkta, koji izvozi na američko tržište, Marko Filipović izvijestio je da se upravo u Chicagu carini HS-ova prva isporuka po novim tarifama, nakon čega će znati pravu situaciju.
“Ako povećamo cijene, moglo bi se dogoditi da nas američki konkurenti izguraju s tržišta. To je najgori scenarij. Definitivno, imat ćemo pad konkurentnosti ako povećamo cijene. Ako pak sami ‘pojedemo’ tu cijenu zajedno s američkim partnerom, tvrtkom Springfield Armory, kroz neko vrijeme rentabilnost će postati upitna”, upozorio je.
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber istaknula je da se mora raditi na privlačenju investicija u industrije veće dodane vrijednosti jer, kako je rekla, samo profitabilne tvrtke mogu snažno investirati u produktivnost i na održiv način podizati primanja zaposlenih. Naglasila je da je brutoprofitabilnost hrvatskog gospodarstva i dalje 55 posto niža od prosjeka EU-a.
Stojić, pak, navodi da se za milijun eura izvoza u Hrvatskoj mora zaposliti od 2 do 2,5 puta više ljudi u proizvodnji nego u članicama na istoku EU-a. “Očekujemo usporavanje rasta BDP-a, ali ne očekujemo krizu, javne financije su konsolidirane, suficit proračuna lokalne države će se pojačavati, stoga je krajnje vrijeme da se snažnije krene u porezno rasterećenje rada smanjivanjem stopa poreza na dohodak”, poručila je Weber.
PRILIKA ZA DOGOVOR
Ako američke carine potraju, mogle bi znatnije utjecati na neke hrvatske izvozne grane, poput farmaceutike i transformatora, a manje na oružje koje je za sada izuzeto, ocijenio je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, rekavši i da su veća briga carine na izvoz kompanija iz primjerice Njemačke i Italije, koje su važni partneri nekih hrvatskih tvrtki. Podsjetio je i na međusobnu odgodu protumjera SAD-a i EU-a na 90 dana. “Glavni je cilj odgode recipročnih protumjera iz EU-a da se stvori prilika za trgovinski dogovor sa SAD-om. Svi se nadaju da će ta odgoda biti i dulja, jer bi primjena carina svima naškodila, pogotovo američkim potrošačima koji se bore s visokom inflacijom i dodatne carine tamo bi još poskupjele robe”, dodao je.
Foto: Hina