Zašto suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj ide tako teško? Koja je razlika između komemoracija za žrtve Bleiburga i žrtve Jasenovca? Je li kurikul iz povijesti dobro postavljen? Odgovore na ta pitanja ponudio je u emisiji Intervju tjedna povjesničar Ivo Goldstein.
– Kada nemate jasnu sliku o povijesti, teško možete napraviti inventuru i pozicionirati se u sadašnjosti, pa je svaka projekcija budućeg razvoja nemoguća, kaže Ivo Goldstein i objašnjava kako danas nije teško samo suočavanje s prošlošću u Hrvatskoj, nego imamo i problem današnjice, problem prihvaćanja i uvažavanja drugog i drukčijeg.
– Kultura koja je proustaška u vrijeme današnjice je antiglobalistička, nesnošljiva, netolerantna, antimigrantska i anti svih, i onemogućava Hrvatsku i Hrvate da funkcioniraju kao narod među narodima. Ne radi se samo o političkim strankama, već o raširenoj kulturi sjećanja koja je neprihvatljiva, ne fokusira se samo unutar ekstremističkih stranaka nego i unutar šireg političkog života, uključujući u vladajuću stranku – poručuje Goldstein.
Prema njegovu mišljenju percepcija o prošlosti u kojoj su ustaše dobri i pozitivni dobila je na zamahu 2015., 2016. i ako sada ne možemo zajednički komemorirati žrtve, to pokazuje ne samo da imamo problema s kulturom sjećanja nego cijela kultura i društvo ne funkcioniraju – poručuje.
Smatra da Vlada i državna politika moraju napraviti pomake prema tome jer se ne može na isti način komemorirati Jasenovac i Bleiburg. Fascinira ga, kaže, na koji način mnogi sudionici te rasprave jako malo ili nimalo ne znaju o tim povijesnim činjenicama koje su se dogodile u Jasenovcu, na Bleiburgu i na Križnom putu… To je slojevit događaj, kaže, i ako želite politički djelovati, ako želite iznijeti politički stav koji bi mogao funkcionirati u tom političkom prostoru, morate znati, barem u globalu, što se dogodilo.
– Jasenovac i Bleiburg nisu isto. Jasenovac je zločin genocida, i ratni zločin, i zločin protiv čovječnosti. Bleiburg je u jednom dijelu zločin i zločin protiv čovječnosti, to nije isto. Ne možemo govoriti – sve su žrtve iste, to je neprihvatljivo – uvjeren je povjesničar.
Nije mu jasno, naglašava, i zašto je taj brak između politike i Crkve toliko važan. Zašto komemoracija na državnoj razini mora neraskidivo biti vezana za Crkvu?
Osobno bih volio da na komemoraciji na Bleiburgu politika kaže da je na Križnom putu stradalo puno nevinih, ali i puno zločinaca koji su okrvavili ruke tijekom četverogodišnjeg rata u Hrvatskoj i na prostoru bivše Jugoslavije.
– Za neke koji dolaze na Bleiburg rat kao da je počeo 15. svibnja 1945., a do tada ono razdoblje NDH kao da je bilo liberalna demokracija i najednom su ti bjesomučni komunisti nalegli na jadne Hrvate katolike i oni su postali žrtve. Ne možete gledati jedan povijesni događaj izvan povijesnog konteksta – izjavio je na HRT-u Goldstein.
Foto: HRT