Prepirka ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata i predstavnika oporbe, koja traži njegov opoziv, obilježili su večerašnju HTV-ovu emisiju Otvoreno o obnovi nakon potresa. Oporba je Horvata prozvala za nečinjenje, što je on odbacio, rekavši da u ovom trenutku ne razmišlja o ostavci i poručivši kako nećemo ostati bez europskog novca.

17. lipnja istječe rok za potrošnju više od pet milijardi kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije, a dosad je isplaćeno samo 2,3 posto.

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš rekla je kako postoji nekoliko elemenata zašto je oporba odlučila ići u zahtjev za opoziv ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata.

– Još malo pa će biti dvije godine od potresa u Gradu Zagrebu, niti jedna jedina nova kuća, nova obiteljska kuća, nije započeta s izgradnjom na području Grada Zagreba, a, nažalost, na području Banije, odnosno Banovine, nisu još sve kuće ni pregledane, rekla je Mrak Taritaš, a između ostalog je bila kritična i zbog neiskorištavanja sredstava iz europskog Fonda solidarnosti.

Horvat je odbacio optužbe za nečinjenje i rekao da oporba ima praktično dvije mogućnosti – da nastavi s jalovim zahtjevima za opoziv ili da se konstruktivno uključi i predlaže.

– Veselim se i radujem ovoj raspravi koja će se dogoditi u Hrvatskom saboru da bih konačno mogao ili dobio priliku iznijeti konkretne brojke, a one su sad već polako milijarde, rekao je Horvat.

Dodao je kako je do sada oko 999 milijuna kuna utrošeno na Banovini i oko 450 milijuna kuna na prostoru Grada Zagreba.

Horvat je na pitanje razmišlja li o ostavci odgovorio: “U ovom trenutku ne”.

Renato Petek, zastupnik u Skupštini Zagreba (SDP), rekao je kako mu je žao što je Horvat večeras opet došao braniti ono što je neobranjivo.

– Naprosto, kako je danas rekao premijer Plenković – game over, dodao je.

– Ministre, 5000 ljudi u kontejnerima, tisuću ljudi u sobama, u raznim vrstama smještaja, pogledajte njih u oči, ispričajte se za ono što niste uspjeli učiniti i jednostavno prepustite nekom sposobnijem ovaj jedan kompleksan postupak koji je potrebno provesti, poručio je Petek Horvatu.

Gradonačelnik Gline, nezavisni Ivan Janković, rekao je da je obnova obiteljskih kuća goruća tema na području Banovine, istaknuvši kako se to financira isključivo iz državnog proračuna, dok je novac iz Fonda solidarnosti namijenjen samo za javne potrebe.

– Došli smo do trenutka da imamo 30-ak kuća koje trebamo izgraditi i u finalu provedbe upućeno je prema jedinicama lokalne samouprave da mi budemo ti koji određuju kriterije i prioritete. Želim javno reći da mi to nismo u stanju jer mi nismo ni prikupljali zahtjeve, mi nemamo evidenciju, nemamo na temelju čega donijeti te kriterije, poručio je Janković, dodavši da država treba preuzeti odgovornost te da zakonsku odgovornost i ima.

– Ako smijem biti do kraja iskren, ne bojim se ja za Zagreb, bojim se za Petrinju, Glinu, bojim se za Novo Selo, Prekupu i Ravno Rašće i sva ostala naselja u sastavu Grada Gline, rekao je također Janković.

Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje iz redova HDZ-a, rekla je da su Petrinjci odlučili ostati u Petrinji te da zaista svakodnevno osjeti tu ljubav prema Petrinji. Dodala je da nedavni popis stanovništva pokazuje da imaju otprilike jednak broj stanovnika.

– Mislim da je vrijeme da sve razmirice stavimo na stranu, da vratimo ono zajedništvo nakon potresa i da svi na svojim pozicijama odradimo svoj maksimum, a sve u interesu građana koji žele povratak iz kontejnera ili drugih gradova u svoje kuće u Petrinji, ako govorimo konkretno o Petrinji, rekla je Komes.

Početkom godine istekla je odluka o ukidanju prireza na potresom pogođenom području, a Komes je rekla da je kao odgovorna gradonačelnica bila primorana na taj nepopularni potez. Između ostalog istaknula je kako je Gradsko vijeće za ovu godinu donijelo odluku o smanjenju komunalne naknade za oko 20 posto, kao i da imaju naknade za novorođenčad, poticaje za poduzetnike, za zapošljavanje… Komes je rekla da je i država Petrinji “uskočila” već nekoliko puta.

Na pitanje je li Vlada mogla uskočiti oko prireza, Horvat je odgovorio:

– Tri dana nakon što se potres dogodio, treći dan, 120 milijuna kuna proračunskog novca na računu županije.

– Nakon toga, 400 milijuna kuna beskamatnih zajmova. Nakon toga, sredstva Fonda solidarnosti gdje smo 30. 12. dobili uplatu na proračunske stavke Ministarstva financija, 5. 1. već raspisali natječaje, i s današnjim danom kolega Celjak kao župan, zajedno s gradovima i općinama, u aplikacijama na raspisane natječaje 560 milijuna kuna prihvatljivog troška glede financiranja, odnosno povrata novca koji je do sada već utrošen, rekao je Horvat.

Prepirka Mrak Taritaš i Horvata

Mrak Taritaš rekla je da se još uvijek govori o formi, zakonu, zakonodavnim okvirima, a ne o sadržaju.

– Kad će početi prva obiteljska kuća, koja će to biti, gdje će biti, pod kojim uvjetima, koji rokovi će biti? Nakon godinu dana od potresa na području Banovine, dvije godine od Zagreba, mi to, ministre, još uvijek ne znamo. Ja se strašno veselim toj raspravi jer bih htjela dobiti odgovore i htjela bih da građani dobiju odgovore na ta pitanja. Pa ne idemo mi u raspravu da vi meni odgovarate, u raspravu idemo da građanima kažete kad mogu nešto očekivati, poručila je Horvatu.

– Građani nisu krumpiri, ne možete ih prebacivati iz kontejnera u kontejner, rekla je Mrak Taritaš.

Horvat je rekao da će u sljedećih šest mjeseci, kao što je i obećao, riješiti sve zagrebačke zahtjeve i generirati odluke.

Govoreći o arhitektonskom aspektu, rekao je da nije ista situacija u Zagrebu i okolici te Banovini.

– Tamo su tipska rješenja poželjna i kolege iz Arhitektonskog fakulteta su nam pomogli ili će nam pomoći da do njih dođemo. Bit će katalog i ljudi koji na to imaju pravo moći će odabrati. Ovdje u Zagrebu ta ista struka, taj isti fakultet i komora napisali su i potpisali – nema tipskih rješenja, zbog konfiguracije terena, zbog karaktera katastarskih čestica, i svaka će obiteljska kuća biti modificirani projekt, idemo u projektiranje kuće po kuću, rekao je Horvat.

Dodao je da je u ovom trenutku teško reći koliko će biti potrebno za to, ali da je činjenica da se krenulo.

Mrak Taritaš rekla je da nešto zna o obnovi, na što ju je Horvat pozvao da ne pomaže iskustvom koje je imala kao ministrica, referirajući se na obnovu nakon poplave na istoku zemlje 2014. godine.

– Jer kad mi dođemo do brojki koje ste vi u tom trenutku pokoristili, onda će netko od nas sigurno otići s tog ministarskog mjesta. I da ja danas ugovaram obnovu po kvadratu za 1870 eura, onda bih stvarno otišao s ovog mjesta i rekao “ne znam”. Prosječna cijena ugovorenog objekta novogradnje ovih 30 objekata je 870 eura plus PDV, rekao je Horvat.

– Ministre, kad vi napravite 288 novih obiteljskih kuća i rekonstruirate 800 sljedećih obiteljskih kuća, onda možemo doći tu, sjesti i razgovarati, uzvratila je Mrak Taritaš.

– Vi imate papire u ministarstvu i možete vidjeti da je prosječna cijena jedne zidane obiteljske kuće koja je bila rađena na području Cvelferije bila 370.000 kuna bez PDV-a po jednoj obiteljskoj kući, a cijena ovih 30 o kojima vi govorite je 550.000 kuna, riječ je o tipskim montažnim kućama kojih je vijek trajanja 50 godina, dodala je.

Petek je rekao kako ne vidi ni obnovu državne imovine u Zagrebu.

– Što je s time? Svi smo očekivali da će premijer Plenković s ministrom hodati i reći – evo, Grad Zagreb je nesposoban, ali mi kao država možemo u Gradu Zagrebu pokazati kako brže obnoviti državnu imovinu, rekao je Petek.

Janković je rekao kako ovakve rasprave i prepirke uopće više ne zanimaju ljude te da će, tko god bio ministar, s njim surađivati za dobrobit grada i građana Gline.

– Grad je skučen u svom djelovanju, to što možemo, to odrađujemo. Obnova je pitanje države i vrijeme je da država državnički odradi taj posao, da krenemo u realnu obnovu i obnovu života u Glini, Petrinji i svim okolnim selima, poručio je Janković.

Foto: Hina