Ništa od ozbiljne reforme zdravstva: Berošev čovjek upravo otkrio da neće “gasiti” bolnice kojih ima previše

Ništa od ozbiljne reforme zdravstva: Berošev čovjek upravo otkrio da neće  “gasiti” bolnice kojih ima previše

Što donosi nova reforma zdravstva? Tko će plaćati veću participaciju za liječenje? Hoće li se liječnici specijalisti vratiti u domove zdravlja? Jesu li 62 bolnice previše za zemlju koja ima manje od četiri milijuna stanovnika?

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić rekao je kako je glavni cilj nove reforme unaprjeđenje zdravstvene zaštite.

– Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je dobar, ali ga je potrebno unaprijediti. Glavni cilj je napraviti održiv zdravstveni sustav s pacijentom u središtu. Specifični ciljevi su jačanje javnog zdravstva, jačanje primarne zdravstvene zaštite, okretanje prema prevenciji, jačanje primarne prevencije i reorganizacija bolničke zdravstvene zaštite, kao i osiguravanje financijske održivosti zdravstvenog sustava. Reforma će trajati duži niz godina. Prvo radimo organizacijsko, kadrovsko i financijsko stabiliziranje sustava, rekao je.

Dulibić: Reformom planiramo racionalizirati troškove na rashodovnoj strani 

Rekao je kako povećavaju dio participacije za građane koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje, javlja HRT.

– Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja kod HZZO-a iznosi 70 kuna, ostat će i dalje 70 kuna. Predstavlja poticaj građanima koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje da ugovore policu zdravstvenog osiguranja kako ne bi plaćali veće dopunsko zdravstveno osiguranje. Što se tiče financiranja, u projekcijama za iduću godinu iz sredstava državnog proračuna umjesto dosadašnjih 2,6-2,7 milijarde dobit ćemo transfer direktni prema HZZO-u u iznosu od 5,2 milijarde kuna kao i u projekcijama za 2024. godinu. Ovom reformom planiramo racionalizirati troškove na rashodovnoj strani primjenom objedinjene javne nabave. U novom zakonu je navedeno da će se za preventivne programe financirati prevencija sredstvima državnog proračuna, rekao je.

Vrdoljak: Zdravstvo se mijenja i mi se moramo prilagođavati

Danko Velimir Vrdoljak
iz SDP-a je rekao kako se zdravstvo reformira svaki dan jer takva su vremena.

– Zdravstvo se mijenja i mi se moramo prilagođavati. Nakon prezentacije ministra Beroša shvatili smo da nakon 7 godina imamo socijalni sustav u državi, što mi podržavamo. Shvatili smo da imamo socijalno-solidarni sustav koji je zapisan u Ustavu. Apsolutno za podržati. Za učinkovitije zdravstvo – apsolutno bi podržavali. Za helikoptersku zaštitu – apsolutna podrška. Konsenzus je potreban, ako želimo napraviti nešto više. Mene brine to što smo se nakon sedam godina sjetili da trebamo napraviti nekakve promjene. Nisu Senegalci dosad vodili zdravstvo pa smo mi sad došli pa ćemo napraviti bolje. Moramo priznati da nije dobro, ne idemo u dobrom smjeru. Pozdravljam ovu inicijativu da se konačno počne nešto događati, rekao je.

Kekin: Svaki rebalans proračuna pokazuje da je zdravstvo financijski neodrživo

Ivana Kekin
iz stranke Možemo! rekla je kako bi izmjene i dopune zakona o zdravstvenoj zaštiti trebali prestati zvati reformom jer one to nisu.

– Tu nema nikakvog zadiranja u funkcioniranje zdravstvenog sustava. Trenutni zdravstveni sustav je takav da prema epidemiološkim podacima Hrvati žive tri godine manje od prosječnog građanina Europske unije. Pokazuju da je zdravstvo izrazito neefikasno. Svaki rebalans proračuna pokazuje da je zdravstvo financijski neodrživo, rekla je.



Smatra kako je korijen problema to što je potpuno zapuštena primarna zdravstvena zaštita i prevencija.

– Problem u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je da gotovo polovica liječnika koji rade u primarnoj zaštiti čine ljudi bez specijalizacije. Oni nama nose zdravstveni sustav. Često ljude šalju na nepotrebne pretrage i preglede te se zagušuje zdravstveni sustav koji ostaje nedostupan za one kojima je zaista potreban, rekla je.

Navela je kako privatna poliklinika Medikol dobiva otkad je ministra Beroša gotovo 200 milijuna kuna za monopol koji ima za pretragu 5CT scan.

– Zato što mi to ne možemo obavljati jer nemamo uređaje. Da bi kupili uređaje za ukupno hrvatsko građanstvo prema izračunima bivšeg ministra treba nam za sve 60 milijuna kuna, rekla je.

Dulibić je odgovorio kako na Rebru postoji jedan 5CT uređaj i u planu je još jedan za sljedeću godinu na istoj lokaciji.

– Ostali nisu zatražili 5CT. Medikolu se plaća isto kao što se plaća na Rebru. KBC Zagreb u ugovaranju zdravstvene zaštite predloži da će odraditi više pregleda nego što ih odradi pa se onda mora dalje odrađivati, rekao je.

Dotakao se plaća liječnika te rekao kako domski liječnici imaju nisku plaću sa i bez specijalizacije.

– Prioritet nam je nakon što smo podigli koeficijente vozačima saniteta, magistrama sestrinstva, da sad moramo podignuti koeficijente liječnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa i bez specijalizacije te izjednačiti koeficijent specijalista u bolnici i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. S tim smo se usuglasili i zatražili izračune od Fine i nakon toga ćemo to uputiti u proceduru, rekao je.

Roić o projektu Nacionalne dječje bolnice: Taj projekt je jako dobar

Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Goran Roić komentirao je kad će biti gotova Nacionalna dječja bolnica te rekao kako je studija izvodivosti isporučena naručiocima – Ministarstvu zdravstva prošle godine.

– Taj projekt je jako dobar. Radila ga je strana firma koja ga je dobila na međunarodnom natječaju. Predviđen je model na lokaciji Blato, dvije zgrade. Konzultanti su rekli kako ne bi bilo moguće u postojećem području napraviti novu dječju bolnicu. Ona bi bila s istočne strane, kao greenfield investicija. Bolnica bi imala ukupno 97 tisuća kvadrata i gradila bi se u dvije faze. Jedna bi bila dječja bolnica i druga bi bila perinatalna, reproduktivna medicina. Do 2028. bi trebao biti gotov projekt, rekao je.

Dulibić je rekao kako neće gasiti bolnice nego će ih kategorizirati.

-Ukinut ćemo određene djelatnosti. Neće svi morati imati stacionar, bolnica će umjesto stacionarnih odjela imati dnevnu bolnicu. Vraćamo se preventivnoj medicini, rekao je.

Ivana Kekin je naglasila da je u bolnicama problem to što su dugovi, koji su se napravili za vrijeme COVID-a, gdje bolnice nisu mogle raditi u hladnom pogonu, sad HZZO traži da im se taj novac vrati.

-Sve one djelatnosti kao što su kazališta i ugostitelji dobili su plaće i ne moraju ga vraćati, a vi od bolnice tražite da vrate HZZO-u dugove, rekla je Kekin.

Tomislav Dulibić je odgovorio kako su omogućili funkcioniranje sustava i da je dio sanacije išao kroz HZZO zbog toga što su opće bolnice u vlasništvu županija pa ih nisu mogli sanirati na drugi način nego putem HZZO-a.

Foto: Hina