Umirovljenici u Hrvatskoj sve češće koriste mogućnost rada na pola radnog vremena uz istodobno zadržavanje mirovine, a prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u veljači je tu mogućnost koristilo više od 36 tisuća umirovljenika, odnosno starijih od 65 godina.

Broj umirovljenika koji se odlučuju nastaviti raditi i u mirovini raste iz godine u godinu, pa ih je tako 2022., primjerice, radilo oko 23 tisuće, a prošle godine nešto više od 33 tisuće.

Liječnika 717

Najčešće se zapošljavaju u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5563), zatim u sektoru trgovine (5000), prerađivačkoj industriji (3922), građevini (3567) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, gdje radi nešto više od 3000 umirovljenika. Prema podacima Atlasa liječništva, 717 liječnika radi u mirovini, a onih starijih od 60 godina je 2741 ili 16 posto ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj, prenosi Glas Slavonije.

Pritom je najviše zaposlenih umirovljenika u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka. Među onima koji se zapošljavaju nakon umirovljenja su i korisnici prijevremene mirovine, čije se mirovine penaliziraju zbog ranijeg odlaska iz svijeta rada, pa su one niže 9,6 posto za četiri godine ranijeg odlaska u mirovinu, koliko je otprilike prosjek, odnosno 12 posto za punih pet godina.

Prema podacima Eurostata, 13 posto ispitanika u Europskoj uniji nastavlja raditi nakon što odu u mirovinu, polovina ih nastavlja raditi dotadašnji posao, a ostali mijenjaju radna mjesta. Po broju umirovljenika koji nastavljaju raditi i u mirovini prednjače baltičke zemlje – u Estoniji u mirovini radi čak 54,9 posto umirovljenika, u Latviji 44,2 posto, a u Litvi 43,7 posto. Najmanje ih radi u Rumunjskoj (1,7 posto) i Grčkoj (4,2 posto). U Hrvatskoj po Eurostatu radi pet posto umirovljenika, čime je Hrvatska bliže donjem dijelu tablice, uz napomenu da je riječ o podacima za 2023. godinu.

Sve više 55+ radnika

Europska unija se sve više suočava sa starošću stanovništva, odnosno prirodnim padom populacije sa sve manje rođenih, a sve više starijih, čime se smanjuje broj radno sposobnih stanovnika, a očekuje se da će se taj trend nastaviti odlaskom u mirovinu generacije “baby booma”. Zbog toga u EU-u snažno raste broj radnika starijih od 55 godina, kojih je 2010. bilo 23,8 milijuna, a 2023. gotovo 40 milijuna, pokazuje najnovije istraživanje Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta Eurofound.

Hrvatska nije izuzeta od tog trenda, a broj radnika starijih od 60 godina u pet se godina više nego udvostručio i trenutačno ih je 147 tisuća, a samo u odnosu na prošlu godinu njihov se broj povećao za 10 tisuća. Sve je više i starijih radnika od 55 do 59 godina, njih 176.467, a svi stariji od 55 godina čine gotovo petinu ukupnog broja zaposlenih.

U istraživanju Eurofounda navodi se da je manje vjerojatno da će stariji radnici ostati nezaposleni nego radnici sa srednjim stažem, ali kada to učine, njihov je rizik od dugotrajne nezaposlenosti veći i suočavaju se s većim izazovima u pronalaženju zaposlenja.

Trećina starijih zaposlenika ima opunomoćene poslove dobre kvalitete, pokazalo je istraživanje, dok je svaki peti na visokorizičnom poslu s najvišim razinama radnog opterećenja, a takvi su poslovi povezani s nižim mentalnim blagostanjem, financijskom nesigurnošću i lošijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života.

Također, rodne nejednakosti u radnoj snazi često rezultiraju razlikama u plaćama, nesigurnošću posla i izazovima mentalnog zdravlja žena, koji se s vremenom povećavaju. Ti štetni učinci mogu pogoršati izglede za karijeru starijih žena i povećati razlike u zapošljavanju, napominju u Eurofoundu.

Ustanove za skrb i socijalna podrška ključni su za starije radnike, posebno žene, budući da mnogi rano napuštaju tržište rada kako bi se skrbili o članovima obitelji. To je posebno vidljivo u državama članicama srednje i istočne Europe, gdje možda nedostaju odgovarajuće ustanove za skrb i sustavi socijalne podrške, navodi se u istraživanju Eurofounda.

Inače, najbrojnija dobna populacija zaposlenih u Hrvatskoj je između 40 i 44 godine, njih 238.682, a zanimljivo je da radi i 16.565 djece i mladih u dobi od 15 do 19 godina.

Novac, ali i užitak

Kao razloge zbog kojih se odlučuju na ostanak u svijetu rada europski umirovljenici navode da žele biti produktivni ili zbog financijske potrebe. Hrvatski se umirovljenici na posao u mirovini u najvećem broju odlučuju zbog premale mirovine, kao i na Cipru, u Bugarskoj i Rumunjskoj, ali i zbog potrebe da “budu korisni”, dok se, primjerice, umirovljenici u Nizozemskoj, Danskoj i Italiji na to odlučuju jer uživaju u poslu.

Nema dobnog ograničenja za rad

Duži ostanak u svijetu rada potiče se tako da se osiguranicima nakon propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina, što znači da se mirovina može uvećati za najviše 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina, do svoje 70. godine. U HZMO-u ističu kako ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.

Foto: Pixabay