VIDEO: Sveučilišna profesorica obiteljskog prava: Postoje i posvojitelji koji trguju djecom. Ne možemo zatvarati oči pred time

VIDEO: Sveučilišna profesorica obiteljskog prava: Postoje i posvojitelji koji trguju djecom. Ne možemo zatvarati oči pred time

Saborski Odbor za obitelj, mlade i sport održava tematsku sjednicu o posvajanju djece iz inozemstva, u kontekstu slučaja osmero hrvatskih posvojitelja koji su u Zambiji optuženi za trgovinu djecom. U raspravi će, osim članova Odbora i saborskih zastupnika, sudjelovati predstavnici tijela državne uprave, sudske vlasti, Ureda pravobranitelja za djecu, UNHCR-a, akademske zajednice, civilnog društva, psiholozi te zastupnik u Europskom parlamentu Ladislav Iličić.

Zastupnik Marko Milanović Litre u ime Hrvatskih suverenista na početku sjednice zatražio je stanku kako bi ukazali na sve veći problem trgovine djecom. ‘Dok Hrvatice i Hrvati idu u šoping u Italiju, Sloveniju i Mađarsku, zbog uvođenja eura, a kolege iz Možemo idu u Afriku u šoping djece. To je sramota. U ovom slučaju važno je istaknuti kako u ovom slučaju trebaju biti kažnjeni svi uključeni’, rekao je između ostalog u zahtjevu za stanku naglasivši kako Hrvatska nema dovoljno uređenu zakonsku regulativu.

Zahtjeve za stranku podnijeli su i predstavnici stranke Most, te SDP-a. Zastupnica Andreja Marić naglasila je da se vodi računa o pravima djece, te o njihovoj sreći. Pozvala je članove odbora da ne prozivaju nikoga unaprijed, te da ne vrijeđaju.

‘Nema ovdje stranačkog dresa kolege i kolegice, postoji samo jeste li se ogriješili o zakon. Iz Mosta s gnušanjem odbacujemo svaki pokušaj prikupljanja političkih posebna na ovom pitanju’, rekao je Marin Miletić iz Mosta, nakon čega je zaradio opomenu jer je replicirao na obrazlaganje zahtjeva za stanku kolegice iz SDP-a.
Dubravka Hrabar sa katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu jedna je od izlagača koja je pozvana kao gošća.

‘Dati ću jedan drugačiji pogled, kako sam doživjela situaciju i četiri teme sam izdvojila. Tko su osobe koje posvajaju djecu u inozemstvu, jedni su oni koji su legalno posvojili dijete prošavši cijelu proceduru zakona Hrvatske i zemlje iz koje su posvojili dijete. Druga kategorija ljudi je ona koja je ilegalno posvojila dijete zaobišavši, ono što je jasno potrebno i obavezno, prijave namjere i javljanje socijalnom centru. Postoji i treća kategorija ljudi, onih koji su bili naivni ili nisu jasno poznavali propise, što nikoga ne lišava odgovornosti. Četvrta kategorija je, po meni najgora, trgovci djecom, a znamo da je trgovina djecom jako razgranata po svijetu. To postoji i ne možemo zatvarati oči pred time’, objasnila je prof Hrabar naglasivši kako ne želi nikoga prozivati, niti trenutno osumnjičena četiri para, niti bilo koga od ljudi koji su posvajali djecu iz inozemstva.

‘Trebalo bi ispitati sva zasnovana posvojenja iz inozemstva i utvrditi, a to je po meni najvažnije, jesu li ta djeca u Hrvatskoj. Ako nisu, onda tu treba i Interpol djelovati zajedno s Hrvatskim službama. Ako jesu u RH trebalo bi po meni provjeriti jesu li ta posvojenja zakonita po našim propisima i propisima zemlje iz koje su djeca dovedena. Naši propisi, onima koji to žele i koji imaju volje za razumjeti ih, su potpuno jasni. Naš zakon ima vrlo jasnu i preciznu odredbu o posvajanjima koja su vezana za inozemstvo, naglašeno je da se mora preko Ministarstva obitelji pokrenuti proces. To je uvjet da bi do međunarodnog posvojenja došlo’, smatra Hrabar. ‘Svi znamo da djeca nisu roba i po meni treba hitno zabraniti posvojenja iz tzv. nehašklih zemalja’, zaključila je Hrabar.

Na odbor je pozvana i klinička psihologinja prof. Buljan Flander koja je na početku istaknula kako ona želi reći nešto iz perspektive djece.

‘Kada se pitam o tome da je netko otišao u tzv, nehašku zemlju i nije prošao provjere jer nije u evidenciji posvojitelja. Znaju li i jesu li uopće svjesni problema na koje mogu naići. Znaju li oni što zapravo žele, znaju li da djeca mogu imati poteškoće koje možda neće znati riješiti. Smatram da je ova afera naštetila ne samo četvero djece nego mnogoj drugoj djeci koja su izložena izrugivanju i bulingu. Način na koje se sve ovo dogodilo oduzelo je pravo roditeljima da djeci na svoj način djetetu objasne kako je došlo do posvojenja. Ja sam nekidan imala problem gdje je posvojeno dijete iz nacionalnog posvojenja bilo izloženo izrugivanju vršnjaka koja su mu vikala, ‘tebe su roditelji kupili”, rekla je tijekom izlaganja Buljan Flander.

U kontekstu aktualnog slučaja uhićenih Hrvata u Zambiji, Odbor za obitelj, mlade i sport zatražio je od nadležnih institucija podatke o posvajanjima djece u inozemstvu. Kakve su podatke dobili za N1 je otkrila Vesna Vučemilović.

Tražili smo podatke od svih mjerodavnih institucija vezano uz broj izdanih putovnica, odnosno broj osoba koje su tražile putovnice temeljem toga što su državljanstvo stekle kroz proces posvojenja iz Demokratske Republike Kongo. To su u zadnjih 10 godina 94 osobe, a od Vrhovnog suda smo dobili podatak da je na općinskim sudovima potvrđeno 68 rješenja o posvojenju iz Demokratske Republike Kongo u zadnjih 5 godina, od toga 23 na Općinskom sudu u Zlataru”, kazala je Vučemilović.

Ističe da je ključno utvrditi jesu li se dogodili samo propusti ili je bilo namjere.

“Hrvatska država mora vidjeti jesu li institucije sudjelovale u nelegalnim radnjama. To je ključno. Ako ne odgovaraju ljudi koji su namjerno sudjelovali u tome, možemo doći do zaključka da se to sve radilo uz blagoslov institucija RH, što bi za nas kao članicu Schengena bilo porazno”, poručila je Vučemilović.

“Sve je išlo kao po traci…”

Pojašnjava da su sva ta rješenja, prije nego su ih sudovi ovjerili, trebala proći proces legalizacije, a nisu.

“Postavlja se pitanje zašto to sudovi nisu tražili. Oni tvrde da nisu ovlašteni za to, ali vidjeli smo po svjedočanstvima nekih naših građana da su u nekim drugim slučajevima postupali na taj način. Konkretno, u medijima je istupila gospođa koja je hrvatska državljanka, rodila je dijete u Singapuru i cijeli proces je trajao šest, sedam godina. Ovdje je išlo sve kao po traci. Nitko nije ništa pitao, samo su lupali pečate. Ovo nije u skladu s propisima i međunarodnim konvencijama koje nas obvezuju”, rekla je Vučemilović.

Foto: Hina