Najavljeni bojkot trgovina ovog petka izazvao je veliku pozornost javnosti. Stručnjaci i predstavnici potrošačkih udruga u emisiji Otvoreno raspravljali su o učincima bojkota, reakcijama trgovačkih lanaca te mogućim koracima za zaštitu potrošača. Mišljenja su bila podijeljena, ali svi su istaknuli potrebu za promjenama.

Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme Halo, inspektore, kaže da je odaziv velik, da su se potrošači u velikom broju odazvali akciji, bojkot podržavaju i mediji, a i neki političari.

– Neshvatljivo je da jedan ministar koji ima sve alate u rukama, potiče bojkot proizvoda, rekao je i ocijenio to malo neobičnim. Naime, ministar gospodarstva iz redova DP-a, Ante Šušnjar, pozvao je ranije građane “da budu odgovorni i da sankcioniraju one koji neopravdano podižu cijene”.

Slobodan Školnik, stručnjak za trgovinu, smatra da bojkot neće uspjeti jer ljudi trebaju i žele kupovati, a potrošnja, bez obzira na inflaciju, stalno raste. Rekao je da se stalno govori o bezobraznim cijenama, a ne govori se o bezobrazno visokim porezima, javlja HRT.

– Zašto se ne kaže bezobrazno visoki porezi, bezobrazno visoka državna potrošnja? Kreator inflacije je država i ona je mora rješavati, a ne mogu je rješavati građani ili pojedini gospodarski subjektI, rekao je.

Istaknuo je da država previše troši te da su se neselektivno povećale plaće u javnom sektoru.

– U javnom sektoru naravno trebalo je povećati plaće,  a prije toga je trebalo raščistiti javni sektor pa bi ukupna masa plaća ostala ista, a ljudi bi bili jako zadovoljni jer bi dobili veće plaće, rekao je.

Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, istaknula je da potrošače ne zanimaju porezi i nameti, nego cijene koje stalno rastu.

– Ovo je nenormalno kolike su cijene. Mora se voditi računa o socijalnoj strukturi društva. Ljudi moraju kupovati, ali sa čime?

Bojkot je ocijenila kao dobrodošlo upozorenje jer do sada nije bilo takvih akcija. 

– Ovo je dobar odaziv na društvenim mrežama, ali online su svi aktivni, a u stvarnosti je to drugačije.

Istaknula je da je svrha bojkota da se taj dan ništa ne kupuje, ali da se i dan prije ne kupuje pojačano. 

Kelemen kaže da isti proizvod u Njemačkoj i Hrvatskoj ima drastično različite cijene. Spomenuo je i primjer Slovenije gdje su hrvatski proizvodi jeftiniji nego u Hrvatskoj.

– Tržište je slobodno, nebitno je, kaže Školnik. 

Drago Munjiza, savjetnik za trgovinu, smatra da bi bilo dobro da prosvjed uspije kako bi se pokazalo građansko nezadovoljstvo te da se pokaže da se Hrvati mogu organizirati.

– Je li prosvjed uspio, vidjet ćemo po broju fiskaliziranih računa od četvrtka do nedjelje, rekao je. 

Rekao je da je PDV spušten u nezgodno vrijeme, u vrijeme inflacije kad su cijene sirovina poskupjele. Cijena pšenice na svjetskom tržištu sada je pala, a cijene kruha i pekarskih proizvoda se ne snižavaju jer je potrošnja velika. 

– Nemate razloga zašto smanjivati cijene, osim ako građanski bunt i nezadovoljstvo potrošača ne ukažu na budući loš trend. Sada nemamo razlog ništa napraviti, dapače, promet raste, promet je u Hrvatskoj rekordan. U Sloveniji 33% Slovenaca kupuje u diskontima, a u Hrvatskoj 17% i potrošnja je narasla 3%. Prosječan iznos PDV-a, koji je puno veći kod nas na hranu nego u Sloveniji, i navike potrošača značajno utječu na trgovce koji jako puno novaca troše da bi proučili potrošača i prilagodili mu se. 

Objasnio je da kada se govori o maržama, to je neto profitna marža koja ovisi i o porezu na dobit i o troškovima. Bruto marža trgovaca je otprilike 25%. U top 10 trgovaca su različite marže, a jedan njemački trgovac ima najveću maržu i najveću dobit, ali i daje najveće plaće radnicima i u isto vrijeme ima vrlo slične cijene kao neko drugi. 

Istaknuo je da ne bi volio da u bojkotu stradaju mali trgovci, male obiteljske trgovine.

elemen je iznio podatak da su marže u pekarstvu 37%, dok je Drago Munjiza pojasnio da je to mala marža. Školnik je naglasio kako dobit trgovačkog lanca od 52 milijuna eura uz prihod od milijardu eura predstavlja nisku neto dobit.

Školnik je objasnio da šest najvećih trgovačkih lanaca ima prosječnu neto dobit od 2,7%, dok 85% prihoda ide dobavljačima, 8% državi, a vlasnicima tek 0,5%. Kritizirao je Vladu za preveliku potrošnju, istaknuvši da inflaciju generira država zbog neefikasnosti i korupcije.

Ana Knežević naglasila je da su cijene neodržive za većinu građana, a bojkot trgovina vidi kao upozorenje trgovcima i dobavljačima. Predložila je potrošačima da naprave “crne liste” i prestanu kupovati preskupe proizvode.

“Ograničenje cijena nije rješenje”

Smatra da je set ograničenih cijena rješenje za ljude koji moraju svaki dan paziti koliko mogu potrošiti.

– Ne može Vlada samo donijeti odluku, ograničiti cijene 30 proizvoda i reći – pomogli smo time potrošačima. Ako je Vlada htjela pomoći hrvatskim građanima, onda je trebala sjesti s tim istim proizvođačima i dobavljačima i trgovcima i reći, evo, toliko i toliko hrvatskog stanovništva živi na rubu siromaštva, pomoći ćemo da imaju ograničene cijene, istaknula je. 

Školnik je istaknuo da standard diže snažno gospodarstvo te da zamrzavanje cijena na ovaj način nije rješenje ni za što te da podiže inflaciju. Vlada bi trebala to rješavati direktnim dotacijama.

“Potrebno je djelovati jedinstveno”

Munjiza je naglasio da potrošača ne zanima PDV, Vlada, trgovci, nego da želi normalno živjeti.

– Puno trgovačkih lanaca u Hrvatskoj je propalo. Zato što nisu bili efikasni i nisu pazili na svaki segment trgovačkog poslovanja. Potrošači se proučavaju i prilagođava se potrošačima. Trgovac mora slušati ono što vam kupci govore. ovdje imamo očito neku diskrepancIJu. Udruge potrošača i građani su bijesni. Trgovci moraju tome ozbiljno razmisliti, treba biti unisono djelovanje. Možemo imati različite tonove, ali i proizvođači, i Vlada, i trgovci, i potrošači, koji bacaju u Hrvatskoj ogromne količine hrane, koje kupuju skupo, moraju djelovati unisono kako bi se inflacija smanjila, poručio je.

Na pitanje što slijedi nakon petka, Kelemen je najavio analizu bojkota i mogućnost bojkota jednog trgovačkog lanca. 

Školnik: Pohlepna država

Školnik je ukazao na to da je generator inflacije uvijek država. 

– Država troši previše, uvijek ima deficit i kako to narod najbolje razumije je – štampa novac. Naša država je jedina koja je kod nas pohlepna država. Njima stalno treba više. Oni skoče s 33 milijarde eura rashoda proračuna na 37 ove godine. I nikad im nije dosta. Iduće godine će skočiti na 40. Od naše oporbe nikakve koristi, rekao je.

Objasnio je da deficit imamo “zato što se jedno 3 milijarde potroši na korupciju i još jedno 3 milijarde na neefikasnost. I onda će naši unuci plaćati kredite za korupciju i neefikasnost”. 

Poziv na bojkot

Munjiza je rekao da će potrošači kao i uvijek i u petak odlučiti žele li bojkot, na koji način će to raditi. 

– Potrošači i svi građani Republike Hrvatske svoj glas imaju svaki put kad su izbori. Sad smo imali veliku izbornu godinu i na izborima se odlučuje kako će ova zemlja izgledati i hoće li ovdje standard rasti ili padati, rekao je Školnik.

Zaključno, Knežević je pozvala potrošače da djeluju kao regulatori tržišta, a Kelemen da u petak bojkotiraju trgovačke lance, ostanu kod kuće i pošalju jasnu poruku protiv “divljaštva s cijenama”.

Foto: Ilustracija