Nakon što u petak istekne rok za prijave na javni poziv zainteresiranima za dužnost predsjednika Vrhovnog suda, predsjednik Zoran Milanović objavit će koga će Saboru predložiti za čelnog čovjeka ove sudske institucije. U Uredu predsjednika kažu da nije još odlučeno kada će to Milanović učiniti, kao i da nema potrebe za žurbu jer sadašnjem predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi četverogodišnji mandat završava 14. srpnja. Ono što se već, međutim, zna je da Sessa neće biti prijedlog predsjednika Republike, premda je on zasad jedini poslao prijavu na javni poziv. Možda će to još netko napraviti u posljednji trenutak, ali u Uredu predsjednika tvrde da to i nije važno, budući da, smatraju, Milanovića taj javni poziv ničim ne obvezuje i da on može predložiti i nekoga tko se uopće nije prijavio, javlja Novi listNovi list
Ovo je prvi put da je Državno sudbeno vijeće raspisalo javni poziv u trajanju 30 dana, kojim započinje postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda. Sessa je postao predsjednik Vrhovnog suda bez javnog poziva, koji je 2018. ugrađen u Zakon o sudovima. Njime se sada propisuje da će zaprimljene prijave DSV dostaviti Uredu predsjednika koji bi onda trebao mišljenje o kandidatima zatražiti od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog saborskog Odbora za pravosuđe. Ako se predsjednik Republike, držeći se isključivo Ustava u kojem se njegov izbor kandidata za predsjednika Vrhovnog suda ne ograničava na one koji se prijave na javni poziv, neće obazirati na taj javni poziv, sama procedura mogla bi biti prvi razlog prijepora između Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Drugi, bitniji, mogao bi se pojaviti ako Plenković bude inzistirao na ostanku Sesse, koji ima pravo na još jedan mandat. Predsjednik Vlade formalno se ne pojavljuje nigdje u postupku izbora čelnika Vrhovnog suda, ali čim njega bira Sabor, jasno je da je Plenković, kao lider parlamentarne većine, tu nezaobilazan čimbenik. Početkom prosinca su Sessu, kad je podnosio Saboru svoje godišnje izvješće, oporbeni zastupnici zasuli pravom lavinom kritika, pa i uvreda. Ali, HDZ ga je branio, nisu imali niti jednu primjedbu na rad predsjednika Vrhovnog suda i prihvatili su mu izvješće. Sabor ne može odlučivati o kandidatu za predsjednika Vrhovnog suda kojeg nije predložio predsjednik Republike, no Plenković bi mogao nagovarati Milanovića da pristane na Sessu. Još se nije dogodilo da je Sabor odbio predsjednikovog kandidata za šefa Vrhovnog suda, ali za sve postoji prvi put. U svakom slučaju, Milanovićev kandidat ne može preuzeti dužnost predsjednika Vrhovnog suda ako se Plenković s tim ne složi.
Na Pantovčaku još ne otkrivaju koga bi Milanović htio da zamijeni Sessu. Kažu tek da je on razgovarao s nekoliko osoba i da će »hrvatska javnost sigurno biti zadovoljna njegovim kandidatom«. Predsjednik Vrhovnog suda mora imati najmanje 15 godina radnog staža kao pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, ili pak najmanje 15 godina radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita ako je sveučilišni profesor pravnih znanosti.
Za ovu se dužnost mogao kandidirati i ugledni pravnik s položenim pravosudnim ispitom i najmanje 20 godina radnog iskustva, koji se dokazao svojim stručnim radom na određenom pravnom području, kao i stručnim i znanstvenim radovima. Širok je, znači, bazen ljudi iz kojeg Milanović treba nekog odabrati. Kako još zamišlja predsjednika Vrhovnog suda, Milanović je objasnio u kampanji za predsjedničke izbore. »Moj prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda bit će osoba beskompromisnog karaktera i potpuno moralno nepotkupljiva. To vam obećavam! To je mali, ali važan doprinos u vraćanju povjerenja u pravosuđe.