Nenad Bakić nikad oštriji: Je li Ivana Đikića, Igora Rudana i Igora Štagljara optužio da o pandemiji korone lupetaju bez pokrića?

Nenad Bakić nikad oštriji: Je li Ivana Đikića, Igora Rudana i Igora Štagljara optužio da o pandemiji korone lupetaju bez pokrića?
Nenad Bakić je napisao  vrlo oštar komentar o našim  tvrdolinijačkim   stručnjacima koji su se zalagali  za  stože mjere u borbi protiv korone.  Upitao je medije kako prihvaćaju njihove nastupe koji se  svode na lupetanja bez pokrića.  Bakićevu objavu prenosimo u cijelosti.
“A sad nešto vrlo važno, možda i najvažnije
Niti jedan od #stručnjaka Apelisti 26, među kojima je više znanstvenika navodno svjetskog glasa, kao ni njihova podržavajuću Facebook bojna – među kojima opet ima STEM znanstvenika navodno svjetskog glasa, koji bi analize i modele morali imati u malom prstu – nije svo ovo vrijeme uspjelo proizvesti NI JEDAN JEDINI epidemijski model, nikakve projekcije, nikakve scenarije, nikakve procjene učinka mjera, ništa, apsolutno ništa, zero, nada, нуль, Null.
Ti isti ljudi su se upregli iz sve snage da budu gospodari naših života, da nas povedu u bespotrebnu ‘oštromjerašku’ budućnost (srećom nije im uspjelo).
Kako je to moguće? Kako mediji prihvaćaju njihove nastupe koji se svode na lupetanja bez pokrića, uvijek bez argumenata, samo propaganda? Zar ne znaju osnove #struke za koju se predstavaljaju ili znaju da bi konkretna argumenta argumentacija pobila njihove pozicije? Sigurno nije samo ovo drugo, jer 90% njih zapravo nema nikakve veze sa strukom (lažno se predstavljaju kao stručnjaci za epidemiologiju), a to možete vidjeti i u nekim njihovim maksimalnim dosezima u tom smjeru.
Tu vas molim i za malu pomoć, kad god vidite da ta ekipa ovdje na FB drvi po svom, uvijek ih pitajte ovo pitanje, pitajte ih koji su model oni razvili, i ne samo oni nego cijela njihova sekta, koji su izračuni na kojima temelje stvari, i zar toliko malo znaju da ne mogu dati izračune?
Ako mi je promakao neki model, molim slobodno ga stavite u komentare, ne bih htio biti nepravedan”
A evo za one koji vole ‘peer reviewed’ članke, u komentaru je članak iz Nature od prije 105(!) godina koji je dobro opisao i današnju situaciju – vidite koliko su zaostali ovi naši, samo 105 godina. Članak se zove “The Application of Mathematics to Epidemiology”, piše Nenad Bakić.
Podsjetimo,  prije dva mjeseca je 26 stručnjaka  uputilo ‘Apel liječnika i znanstvenika u borbi protiv Covid-19 u Hrvatskoj’  u kojemu su tražili drakonske mjere zatvaranja.

 

‘Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.

Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama.

Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.

Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju ‘vjerojatni slučajevi’ te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci.

Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni.

U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5% sa sadašnjih 30-tak %. Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val.

Zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih.

Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu.

Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.

Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako.

Prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, Prof dr. sc. Nenad Ban, Doc. dr. sc. Ilija Brizić, Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, Prof dr. sc. Ivan Đikić, Prof. dr. sc. Stipan Jonjić, Doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić, Dr. sc. Petra Klepac, Dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj, Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, Doc. dr. sc. Vladimir Krajinović, Doc. dr. sc. Marko Kutleša, Prof. dr. sc. Pero Lučin, Dr. sc. Krešimir Luetić, Prof. dr. sc. Igor Mezić, Prof. dr. sc. Bojan Polić, Prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, Prof. dr. sc. Igor Rudan, Doc. dr. sc. Marija Santini, Prof. dr. sc. Mihaela Skobe, Dr. sc. Saša Srića, Prof dr. sc. Igor Štagljar, Prof. dr. sc. Goran Tešović, Prof. dr. sc. Andrej Trampuž, Dr. sc. Boris Ujević, Dr. sc. Domagoj Vučić‘, objavio je Tportal.

Facebook Comments