Povijesničar Hrvoje Klasić u Novom danu govorio je o procesu kanonizacije Alojzija Stepinca i istraživanju novootkrivenih pisama.

Papa Franjo prošle je godine otvorio arhiv pape Pia XII, čiji je pontifikat trajao od 1939. do 1958. godine, odnosno prije, u vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata. Pio XII. je bio optuživan i da nije dovoljno učinio za zaštitu Židova. Papa Pacelli 1953. imenovao je Alojzija Stepinca kardinalom.

“Niz je nepoznatih pisama, jer je arhiv Pape Pia bio zatvoren. Mi smo imali uvid imali u neka pisma, a neka druga pisma, čitav njihov niz, različitih pošiljatelja i primatelja nam nisu dostupna.

U svakoj skupini, s katoličke i pravoslavne strane, ima svećenika i povjesničara, a oni su angažirali još povjesničara da rade u arhivu u Rimu”, rekao je Hrvoje Klasić.

Kazao je kako ne zna što je s odlukama komisije.

“Postoje još prijepori. SPC vidi probleme u činjenju i nečinjenju Alojzija Stepinca. No vrh će Katoličke crkve odlučiti je li Stepinac svet ili nije”, rekao je Klasić.

Govoreći o intervjuu patrijarha Porfirija koji je bio prikazan na HRT-u, rekao je kako je to intervju koji bi svi trebali pogledati.

“Već dugo nisam vidio tako dobronamjeran, blag i iznijansiran intervju kakav je dao Porfirije – no to nije neočekivano za njega. On hvali papu, komisiju i o Stepincu kaže da postoje neka problematična mjesta, ali da je živio u teškom vremenu. On nije rekao da je Stepinac zločinac, kazao je kako u Stepinčevim izjavama ima spornih mjesta”, rekao je Klasić.

Kazao je kako proces nije povratak u devedesete nego četrdesete i upozorio kako treba paziti s pravima koja se daju braniteljima u odlučivanju u javnom životu.

“Kao povjesničar nisam se bavio Domovinskim ratom, ali bavio sam se boračkim udrugama u Drugom svjetskom ratu. I tada su neki ljudi svoj kredibilitet temeljili na sudjelovanju u ratu. Smije li Bajaga imati koncert, hoće li se prikazati film Čija je ovo država, pa cenzura govora – smije je li tko i o čemu govoriti… Ako o ratu kažete problematično nešto, prema njihovom mišljenju, onda ste neprijatelj. No, članovi SUBNOR- a živjeli su u jednostranačkom okruženju, a mi smo danas u demokraciji i takvo se nešto ne bi smjelo tolerirati”, rekao je Klasić.

Kazao je kako u novim pismima nema ništa novo o Stepincu.

“Znamo da je pozdravio osnivanje NDH, s dužnosnicima ustaškog pokreta bio je u dobrom odnosu, pripadnicima katoličke crkve bio je naklonjeniji nego drugim građanima…

Ipak, pitanje je je li normalno da Stepinac piše papi da je sa Slavkom Kvaternikom i Pavelićem razgovarao o projektu u kojem su Nijemci htjeli 200.000 Nijemaca iz Slovenije protjerati u Makedoniju. Pavelić je tada rekao da bi on te ljude u Hrvatsku uveo, a isti broj Srba protjera. Stepinac mu je kazao da mu se to čini dobro, a nigdje ne spominje Srbe, pritom, koji bi bili protjerani sa svojih ognjišta”, rekao je Klasić.

Pored toga, Klasić navodi primjer u kojem u lipnju 1941. Stepinac kaže da vjeruje da kada bi 20 godina na čelu vlade ostao Pavelić, da bi Srbi nestali iz Hrvatske.

“Na današnjem bi se sudu to svakako označilo kao etničko čišćenje”, rekao je Klasić.

Kazao je kako bi, da je Porfirije upotrijebio teže riječi, bilo razumljivo.

“No on je rekao da je problematično da je Stepinac rekao da se ili Srbi pokatoliče ili protjeraju”, kazao je Klasić.

Suočavanje s prošlošću je proces koji mora biti dosljedan, dugogodišnji, a ne da čelni ljudi države imaju po vikendicama Pavelićevu sliku, i da se 15. svibnja obilježava dan hrvatskih boraca za slobodu. “To ne može biti tako”, istaknuo je Hrvoje Klasić.

Foto: Hina