Ime Tito jedno je od onih koje u Hrvatskoj izaziva snažne asocijacije i podjele. Najčešće se povezuje s Josipom Brozom Titom, jugoslavenskim vođom i komunističkim diktatorom, čija ostavština i danas polarizira javnost. Međutim, povijest imena seže daleko dublje i šira je od tog političkog konteksta.
U starom Rimu, Titus je bilo često muško ime, nošeno i od strane rimskog cara Tita Flavija Vespazijana, zapamćenog po dovršetku Koloseja. Ženska izvedenica Titia ili skraćeno Tita, također se koristila, a etimološki se veže uz latinsku riječ titulus (čast, naslov). Ime je, dakle, nosilo simboliku ugleda i časti, a u nekim interpretacijama i vezu s etruščanskim božanstvima.
Kršćanska tradicija dodatno je osnažila značenje imena kroz lik svetog Tita, učenika apostola Pavla kojemu je posvećena i Poslanica Titu u Novom zavjetu. Tako ime već stoljećima postoji u raznim europskim kulturama, neovisno o političkim režimima.
Zanimljivo je da je poznata novinarka Danka Derifaj svojoj kćeri dala ime Tita, što je izazvalo komentare i kritike u javnosti. Dio ljudi to je protumačio kao izravnu poveznicu s Josipom Brozom, no činjenica je da je ovo ime staro i višeznačno, te ga nije moguće svesti samo na konotacije 20. stoljeća.
Prema podacima iz hrvatskih matičnih knjiga, danas u Hrvatskoj oko 120 muškaraca nosi ime Tito, dok je ženskih imena Tita oko 60. Najviše su davana u drugoj polovici 20. stoljeća, kada je dio roditelja ime birao upravo u čast Josipu Brozu, što je bilo vidljivo u razdoblju socijalističke Jugoslavije. No, u posljednjim desetljećima ime se daje rijetko, a kada se i pojavi, češće je riječ o osobnom izboru bez političke konotacije ili o oslanjanju na starije korijene i značenje imena.
Ime Tito ili Tita stoga nosi višeslojnu povijest – od antičkog Rima i ranog kršćanstva do suvremenih političkih interpretacija – pri čemu je važno podsjetiti da je ono postojalo davno prije i ne mora nužno biti vezano uz ime komunističkog vođe.
S druge strane, ime Adolf – svatko će se prisjetiti negativnih asocijacija na nacističkog diktatora – i dalje je prisutno u Hrvatskoj. Prema podacima portala Acta Croatica, danas se ime Adolf nosi čak četiri stotine osoba u Hrvatskoj, a bio je na vrhuncu popularnosti 1936.–1941. Postao je rijedak nakon Drugog svjetskog rata, ali nije nestao, najčešće se nasljeđivao generacijski ili davao zbog obiteljske tradicije.
Prema nekim podacima, ime Adolf je u Njemačkoj zauzimalo izuzetno visoke pozicije na ljestvici popularnosti. Konkretno, 1906. godine bilo je rangirano na 13. mjesto među najčešćim muškim imenima u Njemačkoj – dakle unutar top 20 imena.
Također, u SAD-u, ime Adolf se povremeno nalazilo unutar top 1 000 imena prije Drugog svjetskog rata. Npr., prema SSA (Social Security Administration), bio je među top 1000 do 1928. godine, iako nikada nije ulazio u gornji dio ljestvice
Foto: Wikipedia / Public Domain