Za radove na rekonstrukciji postojećeg i izgradnji drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo – Novska pristigle su četiri ponude, a cjenovno najpovoljnija je ponuda indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited, priopćila je u ponedjeljak HŽ Infrastruktura. Procijenjena vrijednost radova na 83 kilometara dugoj dionici jest 620 milijuna eura, a radovi se sufinanciraju iz EU fondova. To je najveći željeznički projekt u povijesti RH. Ponude su otvorene u ponedjeljak, prenosi N1.
Zajednica ponuditelja predvođena indijskom kompanijom Ashoka Buildcon Limited, uz koju su i Serneke International Group AB, te Konkan Railway Corporation Limited nudi cijenu od 779,8 milijuna eura bez PDV-a.
Ponuda indijske tvrtke Afcons Infrastructure Limited iznosi 677 milijuna eura, a turskog Dogusa 989,8 milijuna eura. Također turski Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. nudi cijenu od 873,1 milijun eura.
Pristigle ponude, navode iz HŽ Infrastrukture, bit će evaluirane u zakonski određenom roku, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije ponude slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.
Predviđeno trajanje radova je pet godina i 10 mjeseci od uvođenja izvođača u posao.
Uz kompletnu rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka međunarodne željezničke pruge, radovi obuhvaćaju rekonstrukciju kolodvora i stajališta, denivelaciju ili ukidanje većine željezničko-cestovnih prijelaza, ugradnju novih uređaja i drugih elemenata prometno-upravljačkoga i signalno-sigurnosnoga željezničkog infrastrukturnog podsustava te rekonstrukciju i izgradnju novih elemenata i uređaja elektroenergetskoga željezničkog infrastrukturnog podsustava.
Po završetku radova brzina će na dionici Dugo Selo – Novska iznositi do 160 km/h.
Zanimljivo je da ova vijest stiže samo mjesec dana nakon posjeta indijskog premijera Modija Hrvatskoj i Plenkovićeve izjave o želji da Hrvatska postane vrata Indije prema Europi. Teško je tu ne vidjeti političko-gospodarsku povezanost i hrvatski pokušaj da strateški zaigra i na kartu Indije. Podsjetimo, Pelješki most gradili su Kinezi – sada će željeznice mogli graditi Indijci.
Podsjetimo, početkom godine najviše stranih radnika bilo je zaposleno u graditeljstvu da bi u travnju, kada su već zahuktale se pripreme za turističku sezonu, prednost preuzeo sektor turizma. Prema novim podacima MUP-a, u turizmu i ugostiteljstvu trenutno radi 35.558 stranih radnika, u graditeljstvu ih je 28.352, u industriji 12.416, u sektoru prometa i veza 7.090, a u sektoru trgovine 5.045. U lipnju je u turizmu bilo novozaposlenih 7.717 stranih radnika, skoro tisuću i pol više nego u svibnju.
Čak 96 posto stranih sezonaca na Jadranu
Od trenutnih 99.118 stranih radnika u Hrvatskoj, njih 12.541 su sezonski radnici od kojih 11.574 radi u turizmu i ugostiteljstvu. Čak 96 posto sezonaca zaposleno je u primorskim županijama. Najviše u Splitsko-dalmatinskoj (2.585), Istarskoj (2.432) i Primorsko-goranskoj (2.048).
U kontinentalnim županijama najviše stranih sezonskih radnika je u Osječko-baranjskoj županiji – 162 te u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – 132. U svim ostalima broj sezonaca znatno je manji, dvoznamenkast ili čak jednoznamenkast. Najmanje stranih sezonaca trenutno je u Požeško-slavonskoj županiji – četvero, u Brodsko-posavskoj ih je dvoje, a u Koprivničko-križevačkoj samo jedan.
Najviše stranih radnika iz Nepala
Od 99.118 stranih radnika, koliko ih je trenutno u Hrvatskoj, čak 90 posto su iz deset zemalja, od toga šest vaneuropskih:
- Nepal – 19.207
- Bosna i Hercegovina – 18.117
- Srbija – 15.214
- Filipini – 9.286
- Indija – 9.060
- Sjeverna Makedonija – 7.640
- Kosovo – 3.314
- Egipat – 3.112
- Uzbekistan – 2.898
- Bangladeš – 1.865
Kod nas radi 0.0006 posto Indijaca
Od tih deset zemalja iz kojih je u Hrvatsku stiglo najviše radnika, četiri su među 20 najmnogoljudnijih: Indija, Bangladeš, Filipini i Egipat. I dok od ukupnih 1,4 milijarde stanovnika najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indije, u Hrvatskoj radi jedva izračunljivih 0.0006 posto, a od 171,5 milijuna stanovnika Bangladeša u Hrvatskoj živi i radi njih 0,001 posto, dotle iz susjedne Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj radi 0,56 posto od ukupnog broja stanovnika te zemlje. U Hrvatskoj radi i 0,41 posto stanovnika Sjeverne Makedonije te 0,22 posto ukupnog broja stanovnika Srbije.
Foto: Pixabay