Pandemija je pokazala da se ulaganje u znanost uvijek isplati. Svjetska zdravstvena organizacija optimistična je da pandemija koronavirusa mogla završiti iduće godine. Covid je u drugi plan stavio preventivu pa je porastao broj onkoloških bolesnika. Za veliku smrtnost krivac je najčešće prekasna dijagnoza. O svemu je govorio gost Novog dana znanstvenik Ivan Đikić.

Đikić kaže će mu ova godina ostati upamćena po tome što je uspio napraviti kontrolu nad nekontroliranim širenjem Covid bolesti. “To je veliko postignuće globalne znanosti”, rekao je Đikić.

Komentirao je i situaciju s koronavirusom u Kini. “WHO još ne može proglasiti prestanak pandemije jer u pojedinim zemljama imamo izvore i među njima je najveće žarište Kina. Kina ima problem s tim da nije cijepila svoju populaciju s pravilnim cjepivima, osim toga veliki dio cjepiva dali su radnoj populaciji ne starijima, imali su rigorozne mjere tako da se i prirodno virus nije mogao širiti”, objašnjava znanstvenik.

“Puno smo spremniji na nove pandemije”

Dodaje da je to dovelo do toga da populacija Kine nije dovoljno kolektivno imuna kao mi u Europi zbog takvih stvari. “Upravo zbog toga je u Kini veliki rizik iako je omikron blaga varijanta, s obzirom na deltu, može doći do razvoja novih vrsta i podvrsta virusnih sojeva koji mogu biti opasniji. Upravo zbog toga je fikus na Kini i prati se što se događa”, kaže Đikić i dodaje da bi WHO mogao 2023. proglastiti kraj pandemije.

A na pitanje jesmo li nakon svega spremniji za neku novu pandemiju Đikić odgovara da jesmo. “Puno smo spremniji ovo je bio ogroman šok. Ne samo za građane, već i za političare. Mislim da je sad svjesnost da je pandemija nešto što se može dogoditi u bilo koje vrijeme”, kaže Đikić i dodaje da svi oni koji imaju novac sad ga ulažu u znanost i tehnologije i industriji.

“Europa momentalno nema dovoljno potencijala da proizvodi svoje lijekove”, upozorava Đikić i dodaje: “upravo na temelju toga smo naučili tijekom Covid krize danas smo spremniji smo danas za svaku buduću krizu”.

“90-ih godina sam napustio Hrvatsku jer nisam znao gdje ću završiti staž”

Komentirao je i potrebe jačanje preventivne medicine i reformu hrvatskog zdravstva.

“Prije svega neophodno je mijenjati stvari u našem zdravstvu. Ogromni su gubici, dugo se čeka na preglede, a najveći problem je kod znanstvenog i zdravstvenog kadra liječnika stažista”, kaže Đikić. Smatra kako je neophodno da se postigne konsenzus da se nešto napravi.

“Već desetljećima čekamo da se nešto napravi, a govorimo o istim stvarima. Ja sam 1990-ih godina napustio Hrvatsku jer nisam znao gdje ću završiti staž i specijalizaciju, a o tim problemima pričamo i danas”, kaže Đikić i da mnogi ne žele otići van.

“Reforma bi se morala fokusirati na mlade liječnike, na njihove karijere, da ostanu u Hrvatskoj, da popunimo kapacitete, da bolje organiziramo bolnice, da smanjimo pogubni interes politike na kadroviranje u zdravstvenom sustavu i da se fokusiramo na pacijente i njihove potrebe”, kaže Đikić.

Pohvalio je hrvatske zdravstvene radnike koji su pokazali hrabrost i požrtvornost tijekom Covid krize. Kritizirao je nepotizam u zdravstvenom sustavu, nedostatak preventive, ali i velike redove čekanja u bolnice. Također spomenuo je nedostatak volje građana da se javljaju na preventivne preglede pogotovo kod velikih preventivnih akcija koje se rade preko velikih javnih akcija.

Foto: Hina