Stopa inflacije u Hrvatskoj mjerena indeksom potrošačkih cijena u studenome je iznosila 2,8 % na godišnjoj razini, objavio je u Državni zavod za statistiku (DZS). U odnosu prema prethodnom mjesecu inflacija je porasla za 0,4 %.
Nakon što je u listopadu, s rastom inflacije od 2,2 %, prekinut višemjesečni godišnji trend usporavanja rasta cijena, ovo je drugi mjesec zaredom da inflacija ubrzava. Procijenjena godišnja stopa inflacije za usluge iznosi 5,1 %, za hranu, piće i duhan 4,6 %, industrijske neprehrambene proizvode bez energije 0,4 %, a kod energije zabilježen je pad (0,4 %).
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI:“Beroševi masoni” žele se dokopati Ustavnog suda: Otkrivamo tko danas vodi ložu kojoj je nekad na čelu bio Marjan Hanžeković
U odnosu prema listopadu 2024. cijene energije porasle su za 2,5 %, a hrane, pića i duhana za 0,2 %. U komponenti usluga cijene su pale za 0,1 %, a cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda ostale na istoj razini, piše Glas Slavonije.
U listopadu je kod nas rasla i potrošnja u maloprodaji, i to već 19. mjesec zaredom na godišnjoj razini, a kako je ona najveća sastavnica BDP-a, to upućuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i na početku četvrtog tromjesečja.
Prema izvješću DZS-a o prometu u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podatcima, u listopadu je potrošnja realno porasla za 0,6 % u odnosu prema rujnu, a prema listopadu 2023. za 6,7 %. Na godišnjoj razini rasla je nešto sporije nego mjesec prije (7,1 %).
Promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima rastao je za 5,1 %, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima za 12,4 %. U prvih deset mjeseci promet od trgovine na malo realno je porastao za 7,5 % u usporedbi s lani.
Nakon rasta u rujnu, industrijska je proizvodnja u listopadu pak pala za 2,1 % na godišnjoj razini, a u odnosu prema rujnu za 3,9 %.
Pad proizvodnje ima četiri od pet sektora, najviše u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju (9,4 %). Slijede proizvodnja intermedijarnih proizvoda (pad 3,4 %), proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju (1,5 %) i proizvodnja kapitalnih proizvoda (0,9 %).
Proizvodnja energije pak porasla je za 2,7 %. U prvih deset mjeseci 2024. industrijska je proizvodnja pala za 2,7 % u odnosu prema istom razdoblju lani.
CIJENE RASTU VIŠE SAMO U BELGIJI
Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u studenome mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj je iznosila 4 %. Višu stopu inflacije u eurozoni imala je samo Belgija (5 %). Najblaži rast cijena na godišnjoj razini u studenome imaju Irska (0,5 %) te Litva i Latvija (1,1 %).
U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u studenome bila je 2,3 %, nastavivši trend iz listopada, kada je prekinut tromjesečni niz popuštanja. Najsnažnije su u odnosu prema studenome 2023. u eurozoni poskupjele usluge (3,9 %) i svježa hrana (2,4 %).