Kardiolog Josip Katić rođen je 16. prosinca 1990. u Sinju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Splitu 2015. te je dobitnik dekanove i rektorove nagrade za izvrsnost tijekom studiranja. Specijalizaciju iz kardiologije odradio je u KBC-u Split. Od kolovoza 2023. do kolovoza 2024. radio je kao Fellow u Universitätsspital Basel u Švicarskoj gdje se usavršavao u području kompleksnih ablacija srčanih aritmija te srčane elektrostimulacije i resinkronizacijske terapije. Europski ispit iz elektrofiziologije i Europski ispit iz kardiovaskularnih implantabilnih uređaja položio je 2024. čime postaje jedan od svega nekoliko kardiologa s položena oba ispita u Republici Hrvatskoj. Područje interesa su mu ablacije kompleksnih srčanih aritmija te ugradnja kardiovaskularnih implantabilnih uređaja. U dosadašnjem stručnom i znanstvenom radu objavio je više znanstvenih radova i kongresnih priopćenja te je pred završetak doktorskog studija “Medicina utemeljena na dokazima“ pri Medicinskom fakultetu u Splitu. Član je Hrvatskog kardiološkog društva, Europskog kardiološkog društva, Europskog aritmološkog društva i Radne skupne za aritmije i elektrostimulaciju srca.

Kako ste se odlučili  studirati  medicinu? Je li to bio dječački san od mladih dana?

Kroz srednju školu često sam provodio vrijeme u bolničkim prostorijama na praksi, što mi je omogućilo jedinstven uvid u medicinsko okruženje. Ta iskustva bila su presudna – kroz njih sam iz prve ruke vidio izazove, ali i zadovoljstvo koje proizlazi iz pomoći drugima i posvećenosti zdravlju. Svaki susret s pacijentima i medicinskim osobljem dodatno je produbljivao moje zanimanje za medicinu, čineći je logičnim izborom za moj daljnji profesionalni put. U djetinjstvu nisam imao čvrstu viziju postati liječnikom, ali iskustva tijekom školovanja usmjerila su me prema tom cilju. Postepeno je medicina postala ne samo izbor karijere, već i poziv koji osjećam kao logičan i ispunjavajući.

A zašto za specijalizaciju iz kardiologije?

Kardiologija je grana medicini koja je jako složena i dinamična, spoj brze, precizne i inovativne medicine a opet zahtjeva dugoročnu skrb za bolesnike. U zadnje vrijeme svjedoci smo koliko je kardiologija napredovala u dijagnostici i terapiji, i to je potvrda kako tehnologija i medicina zajedno povećavaju šansu ne samo za uspješno liječenje već i poboljšava kvalitetu života svakog bolesnika.

Kakvo „srce” imaju Hrvati? Jesmo li u nekom europskom prosjeku ili u nečemu prednjačimo?

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, kao i u mnogim europskim zemljama, ali je zadnjih godina prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Statistike Hrvatskog zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuje da je 2023. gotovo 40 % svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj uzrokuju bolesti srca i krvnih žila, dok je prosjek u EU nešto niži. Hrvati, nažalost, prednjače po učestalosti arterijske hipertenzije, visokog kolesterola i pušenja, što su faktori rizika koji znatno pridonose kardiovaskularnim bolestima. Nadalje, za zabrinuti se da se bilježi veći broj infarkta miokarda u mlađim dobnim skupinama. Vjerojatno tome doprinose stresan način života, tjelesna neaktivnost i nepravilna prehrana. Međutim, svjedoci smo kako zahvaljujući napretku u medicinskoj tehnologiji kao što su pametni satovi i povećanoj svijesti o važnosti prevencije, stanje se postepeno poboljšava. Zaključit je da je ključ u većoj edukaciji o zdravim životnim navikama i ranoj prevenciji.

Koje su greške koje Hrvati najčešće rade kada je u pitanju zdravlje srca?

Kada je riječ o zdravlju srca, Hrvati često čine nekoliko ključnih pogrešaka koje mogu značajno povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Među njima su već spomenuta nepravilna prehrana i fizička nekativnost. Nedostatak redovitog vježbanja i sjedilački način života dovodi do pretilosti, koja je jedan od glavnih faktora rizika za razvoj bolesti srca. Konzumacija duhanskih proizvoda je u Hrvatskoj i dalje prisutna u velikom postotku populacije. Nadalje, visoka razina stresa, uz nedovoljno odmora, negativno utječe na zdravlje srca. I što je također jedna od bitnijih grešaka je svakako neodlazak na redovite preventivne preglede, čime propuštaju priliku za rano otkrivanje i pravovremeno liječenje bolesti. Naglasio bih da su promjene u svakodnevnim navikama, uz redovite preglede, ključ za smanjenje rizika i očuvanje zdravlja srca.

Znamo da pušenje jako šteti zdravlju, a u Hrvatskoj se još uvijek može pušiti u kafićima. Zar je duhanski lobi toliko jak da ne možemo donijeti zakon koji bi štitio zdravlje?

Poznato je koliko štetno pušenje može biti, ne samo za pušače nego i za pasivne pušače koji se izlažu dimu. Već smo kroz ovaj intervju nekoliko puta naglasili važnost pušenja na pojavnost bolest krvnih žila srca ali i arterija donjih i gornjih ekstremiteta. Meni kao liječniku uvijek je interes jačanja svijesti o prioritetu zdravlja nad ekonomskim benefitima duhanskih proizvoda.

A čaša vina nakon ručka? Je li i to jedan od mitova?

Alkohol, kao i pušenje, može imati ozbiljne štetne učinke na zdravlje, pogotovo ako se konzumira u većim količinama i kroz dulji period. Što se tiče umjerene konzumacije, poput čaše vina uz ručak, neki stručnjaci smatraju da bi moglo imati određene koristi, pogotovo kad je riječ o crnom vinu zbog antioksidansa kao što je resveratrol. Ja bi završio da iako čaša vina može djelovati bezazleno, važno je razumjeti da alkohol u bilo kojoj količini ima utjecaj na zdravlje.

U medijima možemo pročitati da su Hrvati među najdebljim nacijama u Europi. Mene je posebno iznenadilo da Dalmatinci u tom prednjače. Pa gdje je tu famozna „mediteranska prehrana”?

Prema dostupnim podacima HZJZ oko 20% odraslog stanovništva je debelo, a velika većina bolesnika s preboljenim moždanim udarom, arterijskom hipertenzijom, šećernom bolesti tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu težinu. Nadalje, stručne službe HZJZ naglašavaju da je debljina kao bolest i rizični faktor za svih pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti u stalnom porastu u Republici Hrvatskoj. Tradicionalna mediteranska prehrana, bogata povrćem, maslinovim uljem, ribom i orašastim plodovima, prepoznata je kao jedan od najzdravijih načina prehrane, no čini se da je sve manje zastupljena u svakodnevnim navikama stanovnika Dalmacije kao i ostalih regija Republike Hrvatske. Svjedoci smo kako unatoč povoljnim klimatskim uvjetima i prirodnim ljepotama, tjelesna aktivnost često nije prioritet, posebno među mlađima koji sve više vremena provode uz digitalne uređaje.

Možda Dalmatinci više vole bevandu i kruh od „mediteranske prehrane?

Na papiru, Dalmatinci imaju pristup jednoj od najzdravijih kuhinja na svijetu, ali u praksi često biraju hranu i piće koji odudaraju od mediteranskog ideala. Iako su riba, povrće, maslinovo ulje i voće tradicionalni sastojci ove prehrane, svakodnevne navike u Dalmaciji često uključuju veće količine kruha, suhomesnatih proizvoda i rafiniranih šećera– što nije baš ono što nutricionisti imaju na umu kad govore o mediteranskoj prehrani. Tako se mediteranska prehrana, koja bi trebala biti lagana i puna hranjivih tvari, pretvara u kalorijski bogatiju varijantu. Usto, bevanda i slična pića koja se konzumiraju uz obrok u većim količinama mogu značiti i dodatan unos kalorija.

A kakva je naša zdravstvena skrb? Vidimo da su liste čekanja sve veće. Mnogi pacijenti će reći da ne mogu  dobit zdravstvenu  skrb kada im je  potrebna? Što trebamo mijenjati u našem sustavu? Nedavno mi se na liste čekanja požalio onkološki   pacijent  koji mora ići na pregled  za mjesec dana. Na taj pregled mora donijeti  pretragu ultrazvuka abdomena, ali on je  u državnoj klinici dobio termin tek  za šest mjeseci?

Svakodnevnom svjedočim da hrvatski liječnici rade u skladu s najnovijim smjernicama i trude se pružiti kvalitetnu skrb svim svojim bolesnicima. Već je poznato kako bi ulaganje u infrastrukturu, digitalizaciju, zapošljavanje novih kadrova i bolje uvjete rada za zdravstvene radnike smanjilo liste čekanja i unaprijedilo zdravstvenu skrb. Naravno da ponekad pacijenti osjećaju frustraciju zbog dugog čekanja na zdravstvenu skrb, što dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja prema sustavu. Jačanje primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja ključno je za poboljšanje zdravstvenog sustava u cjelini i za smanjenje opterećenja tercijarnih bolničkih ustanova. Primarna zdravstvena zaštita djeluje kao prva linija obrane kada su u pitanju prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti. Osnaživanjem primarne zdravstvene zaštite i domova zdravlja kroz dostupnost različitih specijalističkih ordinacija, pacijentima bi se osigurala brža i dostupnija skrb, čime bi se smanjile liste čekanja za specijalističke preglede i bolničke zahvate. Mislim da je naš zdravstveni sustav poboljšao rješenja za ovakve slučajeve a to je uvođenje posebnih bržih protokola za onkološke pacijente, uvođenje prioritetnih liste gdje se svi nužni pregledi i pretrage obavljaju u kratkom vremenskom roku. Takav pristup ne samo da ubrzava liječenje nego i smanjuje stres i neizvjesnost kod najranjivijih pacijenata.

Bili ste na usavršavanju u Švicarskoj. Kakva iskustva imate?

Moje iskustvo usavršavanja u Švicarskoj bilo je izuzetno korisno. Švicarski zdravstveni sustav poznat je po visokoj kvaliteti, dobroj organizaciji i efikasnosti. Posebno sam bio impresioniran digitalizacijom sustava, koja omogućava jednostavniju komunikaciju između različitih sektora i brže rješavanje administrativnih poslova. Godinu dana sam boravio u Sveučilišnoj bolnici u Baselu, gdje sam se educirao za dijagnosticiranje i intervencijsko liječenje najkompleksnijih srčanih aritmija. Primijetio sam da je naglašena kontinuirana edukacija i prenošenje znanja na mlađe kolege. Koliko je njima edukacija bitna, govori podatak da su svi moji mentori, uključujući i prof. Christiana Sticherlinga, bili najmanje dvije godine na nekom inozemnom stručnom usavršavanju, a većina mladih liječnika ima obvezu edukacije u nekim svjetskim centrima izvrsnosti.

Možete li usporediti švicarski i hrvatski zdravstveni sustav?

Usporedba švicarskog i hrvatskog zdravstvenog sustava otkriva neke važne razlike, ali i prilike za poboljšanja. Švicarski zdravstveni sustav je obvezan, skup, ali dobro financiran i to većinom od privatnih osiguranja, koji pokrivaju široki spektar usluga. Znamo kako je naš zdravstveni sustav uglavnom javno financiran i temelji se na doprinosima građana, što ponekad nije dovoljno za pokrivanje svih potreba. Svjedočio sam da su tamo liste čekanja minimalne zahvaljujući dobroj organizaciji i raspodjeli resursa. Zadivljen sam bio koliko je švicarski zdravstveni sustav visoko digitaliziran, što omogućava bržu i jednostavniju komunikaciju između različitih razina skrbi a vjerujem da i mi ubrzano idemo prema toj razini digitalizirane umreženosti cjelovitog zdravstvenog sustava. Švicarska ulaže značajno u preventivne programe i edukaciju građana o zdravom načinu života, što u našem sustavu treba biti na još većoj listi prioriteta. Na kraju bih zaključio da se švicarski sustav trudi da svako ulaganje u sustav maksimalno doprinosi krajnjem cilju: kvalitetnoj i pravovremenoj zdravstvenoj skrbi. Vjerujem, a i u svakodnevnoj praksi vidim, da naš sustav teži jednakim ciljevima.

Možete li još malo pojasniti našim čitateljima koliko stres utječe na zdravlje srca?

Stres ima značajan utjecaj na zdravlje srca i može biti glavni čimbenik u razvoju kardiovaskularnih bolesti. Kada smo pod stresom, naše tijelo luči hormone koji povećavaju broj otkucaja srca i krvni tlak te uzrokuju sužavanje krvnih žila. Dugoročno, ove promjene mogu dovesti do oštećenja srca i krvnih žila.

Za kraj nekoliko jednostavnih savjet za naše čitatelje kako mogu sačuvati svoje srce?

Za očuvanje zdravlja srca i prevenciju kardiovaskularnih bolesti ponovit ću nekoliko jednostavnih, ali djelotvornih savjeta. Za zdravlje srca ključna je redovita tjelesna aktivnost koja održava krvni tlak i tjelesnu težinu. Mediteranska prehrana bogata voćem, povrćem i zdravim mastima te kontrola stresa smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Redoviti pregledi, kvalitetan san i izbjegavanje pušenja dodatno čuvaju srce i dugoročno poboljšavaju zdravlje.

Kako se vi odmarate od stresnog posla?

Često si uzmem slobodne trenutke vježbajući i to kombinacija bicikliranja i trčanja u prirodi. Naravno, kad se uhvati vremena od stalnih obiteljskih obveza i odgoja dvoje djece, izdvojim vrijeme za dobru knjigu ili film.

*Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.