“Kao kardiolog koji više od 20 godina liječi pacijente s infarktom, često sam viđao kako prehrambene navike stečene u djetinjstvu postavljaju temelje za kronične bolesti u odrasloj dobi”, piše dr. Sanjay Bhojraj za CNBC. “Moja supruga i ja imamo tri kćeri koje su sad u srednjoj školi. Znam koliko je teško tijekom ranih godina preživjeti večernje obroke. Sjećam se kako smo kupovali pileće medaljone u obliku dinosaura, čips i sve ono što je bilo brzo, lako i primamljivo. To je faza kroz koju svi prolazimo, ali znam i kakvu štetu takva hrana može uzrokovati”, dodaje.

Želim da žive dug i zdrav život, piše dalje, pa smo sada mnogo svjesniji toga što stavljamo na stol. Evo pet toksičnih namirnica koje ne dajem svojoj djeci – i čime ih zamjenjujemo:

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Tedeschi kupuje Kekeca: Evo o čemu je zapravo riječ

Da, brzo su gotove. No mnogi industrijski brendovi sadrže kemikalije koje me zabrinjavaju, osobito kao kardiologa. Vrećice često sadrže PFAS tvari – tzv. “vječne kemikalije” koje su povezane s problemima imuniteta i urođenim manama. Umjetna aroma maslaca može sadržavati spojeve opasne za pluća.

👉 Što jedemo umjesto toga: Pravimo kokice kod kuće u aparatu za kokice i prelijemo ih pravim otopljenim maslacem ili maslinovim uljem.

Voćni jogurti

Jogurti s okusima, posebno oni namijenjeni djeci, izgledaju zdravo zbog proteina koji se reklamiraju. No kada pogledate deklaraciju, vidjet ćete da su puni šećera i umjetnih boja. Porcije su često male, pa djeca pojedu i dvije-tri, udvostručujući unos šećera.

👉 Što jedemo umjesto toga: Poslužujemo običan grčki jogurt s malo lokalnog meda i svježim bobičastim voćem. Ukusno je i daleko zdravije.

Prerađeno meso

Salame, hrenovke – klasičan sadržaj dječjih užina. Međutim, ova hrana je puna natrija, konzervansa i nitrata koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i raka.

Kao kardiolog, užasavam se onoga što te tvari mogu učiniti na staničnoj razini. Omogućuju nakupljanje kolesterola i oštećenje endotela – sloja koji oblaže krvne žile.

👉 Što jedemo umjesto toga: Biramo nemasne i neprerađene izvore proteina poput pečene piletine ili govedine iz slobodnog uzgoja. Također jedemo puno biljnih proteina: leću, slanutak, kvinoju.

Slatke žitarice i zaslađeni napici

Kao dijete, bio sam onaj „sretnik“ koji je uvijek imao slatke žitarice u kuhinji. Danas bih ih sve bacio – zajedno s gaziranim sokovima.

Prema dr. Robertu Lustigu, stručnjaku za metabolizam, prosječno dijete ujutro unese više šećera nego što mu tijelo može obraditi u tri dana. Posljedica? Pad šećera u krvi i umor već u prvom školskom satu.

👉 Što jedemo umjesto toga: Naše kćeri za doručak jedu voće, jaja s povrćem ili smoothie s zdravim mastima i vlaknima. Piju filtriranu vodu s prirodnim aromama voća. Sokovi i gazirani napici su rijetka poslastica.

Pržena hrana

Brza hrana nije štetna samo zato što je pržena, već i zato što se koriste industrijska ulja koja se višekratno zagrijavaju, stvarajući akrilamide i AGE spojeve koji potiču upale u tijelu.

Još gore – takva hrana stvara naviku i djeca počinju žudjeti za “hrskavim” okusom.

👉 Što jedemo umjesto toga: Obožavamo hrskavu hranu – samo je pripremamo drukčije. Koristimo air fryer za pripremu pečenog povrća, batat pomfrita i povrtnih čipseva. Hrskavo, a zdravo!

Ne morate jesti savršeno cijelo vrijeme. I naravno, prije bilo kakvih većih promjena u prehrani djeteta, posavjetujte se s pedijatrom.

Poanta je u tome da svakodnevno donosite sve pametnije odluke. Obratite pažnju na skrivene industrijske masnoće u namirnicama. Poboljšajte doručak zdravim mastima, proteinima i složenim ugljikohidratima. Uključite djecu u pripremu hrane.

I najvažnije – budite primjer. Djeca vas promatraju, i ono što vide da radite ima veći utjecaj od onoga što im govorite.