Karolina Vidović Krišto uputila je zastupničko pitanje premijeru Andreju Plenkoviću u kome traži odgovor na to tko su vlasnici pojedinih ključnih hrvatskih medija. Ona je navela Kako postoje različite kontradiktorne informacije o vlasništvu tih medija te se poziva na rezoluciju koju je donio Europski parlament 25. studenog 2020. godine o jačanju slobode i neovisnosti medija u Europskoj uniji.
Zastupnica stoga od premijera traži od premijera da navede vlasnički strukturu te odgovori tko su vlasnici sljedećih medija: N1 televizije; Nova TV televizije; RTL televizije; Z1 televizije; Večernjeg lista te Styria, koji djeluju u RH te vlasničku strukturu Novog lista; Index.hr; Top radija i Media servisa.
Krišto Vidović podsjeća kako je Europski parlament izrazio zabrinutost ograničavanjem novinarskih sloboda od strane moćnih korporacija i političkih struktura. – Prava građana na slobodno izražavanje te pravo na istinito informiranje jest temeljna Europska vrijednost. U Hrvatskoj smo suočeni s potpunom neodgovornosti medija prema Hrvatskim građanima, ignoriranjem interesa javnosti te otvorenim zastupanjem interesa političkih i društvenih moćnika. Negativne posljedice netransparentnog stanja u medijima u Hrvatskoj, dokumentirana je u izvješću Europske komisije o stanju vladavine prava u EU, iz srpnja 2021. godine. Po tom izvješću, hrvatsko pravosuđe ocijenjeno je kao najgore u EU, a to nefunkcionalno pravosuđe je omogućilo takovu korupciju u Hrvatskoj koja svojim obimom, ugrožava opstanak Hrvatske Države, navodi Vidović Krišto te dodaje kako je u potpunosti jasno, da kada bi hrvatski mediji obavljali svoje temeljne zadaće te profesionalno izvještavali hrvatsku javnost, ova razina korupcije te ovakvo stanje u pravosuđu ne bi bili mogući.
-A upravo ta isprepletenost politike i medija te netransparentnost vlasničkih struktura, jest osnovni temelj vladavine korupcije u Hrvatskoj. Na nedavnoj aferi austrijske vlade i bivšeg kancelara Sebastijana Kurza vidjeli smo da i stabilne, dugogodišnje funkcionirajuće demokracije nisu lišene „ljudskih slabosti“, te da je politika putem poreznih sredstava utjecala na medije, što je u potpunosti neprihvatljivo. Upravo zbog navedene činjenice neophodno je osigurati potpunu transparentnost medijskog djelovanja, pogotovo po pitanju transparentnosti vlasničkih struktura medija, navodi.
Krišto Vidović podsjeća da je u Zakonu o medijima vrlo detaljno propisana vlasnička transparentnost u području medija te članka 12. govori kako „novinski nakladnik prijavljuje izdavanje tiska u Upisnik koji se vodi pri Hrvatskoj gospodarskoj komor”, dok se u članku 13. navodi kako javnost ima pravo na informacije o poslovanju nakladnika. Također napominje da je prema Zakonu o medijima nakladnik obvezan putem medija najmanje jednom u svakoj kalendarskoj godini obavijestiti javnost o vlasničkoj strukturi, poslovnim rezultatima, prosječnoj nakladi, odnosno prosječnoj slušanosti ili gledanosti.
-Isto tako nakladnik je dužan na vidnom mjestu svakoga pojedinog nositelja programskog sadržaja osigurati objavu sljedećih podataka: tvrtku i sjedište, odnosno ime i prezime i prebivalište nakladnika itd. Prema odredbama zakona obveza se odnosi se i na nakladnike elektroničkih medija tako da se podaci objavljuju na početku i na kraju radijskih i televizijskih programa, odnosno od ponoći do jedan sat ako se program objavljuje neprekidno, te na odgovarajući način kod urednički oblikovanih elektroničkih publikacija, napominje u zastupničkom pitanju Karolina Vidović Krišto.
Foto: Hina