Covid-19 pridonio je padu broja brakova i nataliteta u Kini na koji su posljednjih godina utjecali visoki troškovi obrazovanja i odgoja djece, priopćilo je Kinesko nacionalno zdravstveno povjerenstvo.

Mnoge žene odgađaju svoje planove da se udaju ili imaju djecu, navodi povjerenstvo, dodajući da su brzi ekonomski i društveni razvoj doveli do “dubokih promjena”. Mladi ljudi koji sele u urbana područja, više vremena provedenog na obrazovanje te radna okruženja pod visokim pritiskom odigrali su svoju ulogu, dodaju.

Demografi su naveli da je beskompromisna kineska politika “nulte stope covida” popraćene strogom kontrolom života ljudi možda uzrokovala duboku i trajnu štetu njihovoj želji da se odluče imati djecu. “Koronavirus je imao jasan utjecaj na dogovore o braku i rađanju djece”, navelo je povjerenstvo, javlja N1.

Povjerenstvo je izjave poslalo Reutersu putem faksa kasno u ponedjeljak kao odgovor na pitanja o toj temi.

Broj novorođene djece u Kini ove bi godine trebao pasti na rekordno niske razine, upozoravaju demografi. Prognozira se da će biti manje od 10 milijuna novorođenčadi u usporedbi s prošlogodišnjih 10,6 milijuna beba – što je 11,5 posto niže nego 2020. godine.

Kina je 2021. imala stopu fertiliteta od 1,16, što je jedna od najnižih stopa u svijetu i ispod stope od 2,1 koju OECD smatra potrebnom za stabilnu populaciju.

Kina je od 1980. do 2015. nametala politiku jednog djeteta, a sada priznaje da je njezina populacija na rubu potencijalne krize koja će staviti na kušnju sposobnost financiranja i njege starijih osoba.

Kako bi se suočili s tim problemom, vlasti na nacionalnoj i pokrajinskoj razini uvele su prošle godine mjere poput poreznih olakšica, duljeg porodiljnog dopusta, pojačanog zdravstvenog osiguranja, stambenih subvencija i dodatnih financijskih sredstava za treće dijete.