Dvadeset šest zemalja spremno je sudjelovati u međunarodnim snagama kao dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, objavio je u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon samita država saveznica Kijeva.
“Kao oblik jačanja mira, 26 zemalja obvezalo se rasporediti trupe u Ukrajini, gdje će biti prisutne na kopnu, moru ili u zraku”, rekao je Macron novinarima, stojeći uz ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija u Elizejskoj palači u Parizu.
Francuski predsjednik nije rekao koje su to zemlje ponudile svoje trupe, ali zna se da su Francuska i Velika Britanija među njima.
Uloga SAD-a i Trumpov stav
Macron je rekao da su on, kolege europski čelnici i ukrajinski predsjednik održali poziv s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njihovog samita i da će američki doprinos planiranim jamstvima biti finaliziran u nadolazećim danima.
Tijekom poziva s čelnicima „koalicije voljnih“, Trump je rekao da Europa mora prestati kupovati rusku naftu koja, kako kaže, pomaže Moskvi u financiranju rata protiv Ukrajine, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
„Predsjednik je također naglasio da europski čelnici moraju izvršiti ekonomski pritisak na Kinu zbog financiranja ruskih ratnih pothvata“, rekao je dužnosnik.
Posebni izaslanik američkog predsjednika Steve Witkoff sastao se s visokim francuskim, britanskim, njemačkim, talijanskim i ukrajinskim diplomatima uoči samita, a onda i nakratko prisustvovao otvaranju.
Putinove poruke i reakcija NATO-a
Nakon što je prošli mjesec prostro crveni tepih pred ruskim predsjednikom na Aljasci, Donald Trump u srijedu je optužio Putina za zavjeru s Kinom i Sjevernom Korejom nakon što su čelnici triju zemalja u Pekingu priredili demonstraciju jedinstva na raskošnoj komemoraciji završetka Drugog svjetskog rata.
Putin je u srijedu rekao Kijevu da postoji mogućnost okončanja rata u Ukrajini pregovorima „ako prevlada zdrav razum“ što je opcija koju, kako kaže, preferira.
Ruski je predsjednik također isključio raspoređivanje trupa iz zemalja NATO-a u Ukrajini kao dio mirovnog sporazuma. No glavni tajnik NATO-a Mark Rutte odbacio je njegove prigovore.
„Zašto nas zanima što Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena zemlja“, rekao je na konferenciji u Pragu prije pridruživanja pariškom samitu putem video veze.
„Rusija s ovim nema nikakve veze“, rekao je. „Mislim da stvarno moramo prestati Putina prikazivati kao vrlo moćnog.“
Stav Hrvatske: Milanović protiv, Plenković skloniji
Podsjetimo, redsjednik Zoran Milanović prije nešto manje od mjesec dana kritizirao sastanka tzv. Koalicije voljnih na kojem je sudjelovao i premijer Andrej Plenković. Naime, Plenković je tada naveo kako je na sastanku istaknuo da “nastavljamo pružati podršku postizanju pravednog i održivog mira, koji će poštivati međunarodno pravo i teritorijalni integritet Ukrajine, uz dugoročna sigurnosna jamstva.” Uz to, poručio je kako je to važno zbog zaštite zajedničkih vrijednosti, kao i europske te globalne sigurnosti.
Milanović je podsjetio, prenio je Večernji list, da Hrvatska ima samo obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji i NATO-u. Prema tome, ističe kako ne postoje obveze koje proizlaze iz tzv. Koalicije voljnih. Ponovio je i kako “hrvatski vojnici neće sudjelovati u tuđim ratovima”.
“Budući da se predsjednik Vlade RH ovih dana uključio u razgovore tzv. Koalicije voljnih, a koju čine i države čiji su lideri najavljivali slanje svojih vojnika u Ukrajinu, podsjećam kako je Hrvatska članica Europske unije i NATO te ima samo obveze koje proizlaze iz članstva u tim savezima.
Hrvatska nema nikakve obveze koje proizlaze iz političkih ili vojnih dogovora lidera zemalja tzv. Koalicije voljnih, a Vlada RH ni od koga nije ovlaštena gurati Hrvatsku u nekakve nove koalicije koje bi mogle podrazumijevati i sudjelovanje hrvatskih vojnika u ratu u Ukrajini. Dobio sam mandat od hrvatskih ljudi da zastupam takav stav i zato ponavljam kako hrvatski vojnici neće sudjelovati u tuđim ratovima”, naveo je Milanović.
Budući scenariji – mir ili novo zaoštravanje
Očito je da Hrvatska za sada neće sudjelovati u slanju vojske “Koalicije voljnih” jer to u ovom trenutku izričito odbija predsjednik Milanović, dok je Plenković znatno skloniji takvom angažmanu, iako to nije izričito rekao. U svakom slučaju, u posljednje se vrijeme zaoštrava retorika između Europske unije i Rusije pa je zaista teško reći kako će sve to završiti. Ukrajini očito treba ozbiljnija pomoć da zaustavi Rusiju, koja, to smo vidjeli ovih dana u Pekingu, ima veliku potporu Kine. Bez značajnije vojne pomoći Ukrajina gubi rat, a to Europa nikako ne može prihvatiti. Stoga je u ovom trenutku teško reći idemo li prema miru ili prema još većem zaoštravanju. Sve je otvoreno.
Foto: Hina