Prosvjedi u Srbiji i dalje traju, a njihova budućnost, kao i politička sudbina zemlje, ostaju neizvjesni, ocijenili su u emisiji “Otvoreno” povjesničar Tvrtko Jakovina, političar Davor Ivo Stier i stručnjak za sigurnost Gordan Akrap. Upozorili su na nedostatak jasne vizije oporbe, opasnost od radikalizacije i snažan utjecaj nacionalističkih narativa, uz poruku da se bez demokratizacije i napuštanja “balkanskog obrasca” Srbija neće približiti Europi.

Zanimljivo je da u Otvorenom nije bilo Tonina Picule, što je neuobičajeno s obzirom na temu. I Davor Ivo Stier pažljivo je birao riječi kada je govorio opredsjedniku Srbije. Nije Vučić dobar, to je jasno, ali ostaje pitanje kakva je srpska oporba i bi li ona bila vodila bolju politiku prema Hrvatskoj, suukus je njegova nastupa. Gosti Otvorenog su pažljivo odabrani, a dojam je da se time htjela poslati suptilna poruka – da Hrvatska ne ruši Vučića

Jakovina: Evolucija studentskog pokreta 

Povjesničar Tvrtko Jakovina ocijenio je u emisiji Otvoreno da se među sudionicima prosvjeda u Srbiji – koji traju već treći dan i šire se na sve više gradova – mogu čuti retrogradne poruke kakve se pamte još iz vremena Slobodana Miloševića.

Istaknuo je da su se i neki studenti u svojim govorima oslanjali na mitsku retoriku koja, kako kaže, zvuči kao da ju je mogao izreći „Miloš Obilić prije 40 godina“.

Unatoč retrogradnim porukama, Jakovina smatra da se pod površinom događa nešto značajnije.

– Ako gledamo što se događa s ogromnim masama, ne samo studenata, nego i običnih ljudi u provinciji, ljudi koji su slomili strahove, kao primjer Kosjerića gdje je za 50 glasova odlučen ishod izbora – nešto se možda počelo događati vizavi ove naprednjačke vlasti koja je već 12 godina na vlasti.

Komentirao je i evoluciju studentskog pokreta kazavši: “Možda su studenti bili naivni na početku. Cilj da društvo postane bolje, da pravna država funkcionira, da budemo pošteni i vrijedni, zvučao je pomalo naivno. Potpuno odbacivanje opozicije činilo se kao borba bez jasnog cilja i pravca”.

No sada vidi pomake: “Vidimo da su studenti odbacivali političku organizaciju, ali sada su sazreli. Imate zborove, blokade gradova, pucanje straha. Sve ono što Vučić danima govori više ne dopire do onih koji postaju sve više bijesni, iako možda manje ujedinjeni”.

Jakovina smatra da je trenutna reakcija vlasti i policije opasna: “S ovakvim potezima policije, s hapšenjima onih koji su objektivno samo protestirali, može doći do bijesa. A to smo u Srbiji već viđali”.

Stier: U Srbiji zasad nema jasno profilirane proeuropske alternative

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier (HDZ) istaknuo je da je Europski parlament više puta tražio poštivanje prava građana na mirno okupljanje, ali i upozoravao na heterogenu strukturu opozicije i prosvjednika.

– U ovim studentskim demonstracijama ima i onih koji su po svom radikalizmu i nacionalizmu čak ekstremniji od Aleksandra Vučića, rekao je Stier, dodajući kako se to jasno vidjelo i na subotnjim prosvjedima.

Smatra da se od vlasti u Beogradu mora zahtijevati poštivanje demokratskih standarda i vladavine prava, jer su europske institucije već više puta bile izrazito kritične prema razinama njezina kršenja.

Međutim, Stier ističe i razočaranje što u Srbiji još ne postoji jasno profilirana proeuropska alternativa kazavši: “Ne vidimo opciju koja bi bila dovoljno organizirana i masovna da doista može predstavljati realnu zamjenu Vučićevoj vlasti. Iako mu sve veći broj građana osporava legitimitet, on se i dalje održava na vlasti, ali sve skuplje – mora sve češće primjenjivati silu i ići u smjeru represije”.

Upozorio je i na atmosferu straha – “Ako te narod ne voli, onda neka se boji – to je model koji se sve više provodi”. Na kraju je izrazio zabrinutost koja dominira među europskim dužnosnicima.

– Najviše zabrinjava to kojim smjerom ide Srbija. I hoće li se uopće u nekom trenutku stvoriti kapacitet koji bi mogao promijeniti kurs i usmjeriti zemlju prema zapadu. To, u ovom trenutku, nije jasno, zaključio je Stier.

Gordan Akrap: Pitanje je kamo sve ovo vodi, već viđeni obrasci

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap ocijenio je da je situacija u Srbiji iznimno zahtjevna i potencijalno destabilizirajuća za cijelu regiju.

– Vrlo zahtjevno, vrlo nesigurno i vrlo destabilizirajuće, rekao je Akrap, upozorivši da se unutarnja kriza u Srbiji može preliti i na susjedne države, uključujući Hrvatsku.

Akrap ističe da je ključno identificirati sve grupacije unutar opozicije i procijeniti koliko među njima ima uistinu demokratskih snaga.

– Ne mogu se složiti da treba ostaviti po strani poruke koje smo čuli. One pokazuju kakve su to grupacije koje pokušavaju srušiti i promijeniti ovu vlast, rekao je, naglasivši da promjena vlasti neće biti suštinska ako nova vlast ne odustane od ideologije koja je dominirala srpskom politikom zadnjih 30 godina.

Smatra da Srbija i dalje zadržava politički „balkanski“ obrazac i dodaje: “Zato se i protivim da se kaže kako je Hrvatska balkanska država. Civilizacijski smo potpuno drugačiji”. Istaknuo je kako Srbija ima dugu povijest političkih promjena na ulicama i putem nasilja.

– Ovo nije prvi put da se u Srbiji režim pokušava promijeniti silom. Problem je u tome kako daleko je sadašnji režim spreman ići u primjeni prisile. Upozorio je na brojne metode represije – uhićenja, maltretiranja, batinanja, bacanje suzavca – što je navao “državnim terorizmom”

– U subotu ujutro zaustavljen je cijeli željeznički promet u Srbiji zbog anonimne dojave o podmetnutom eksplozivu. Nitko ne može ozbiljno vjerovati da je to bio stvaran razlog. Riječ je o odluci jednog čovjeka da smanji broj ljudi koji će doći u Beograd, dodao je i zaključio: “To vam pokazuje dokle je sistem spreman ići u radikalizaciji odnosa. Pitanje je kamo sve ovo vodi”.

Od royalista do liberala

Sugovornici su analizirali moguće scenarije nastavka krize u Srbiji i istaknuli duboke unutarnje podjele među prosvjednicima i oporbom, ali i upozorili na ozbiljne represivne metode režima.

– Procesi su vrlo složeni i situacija je vrlo naelektrizirana. To je način kako se uhićuju ljudi: u neoznačenim vozilima, bez znački, bez isprava, trpaju ih u aute i voze u nepoznatom pravcu. Tako je radio Gestapo, tako su radile komunističke tajne službe, rekao je Gordan Akrap.

Studenti su, prema njegovu mišljenju, u početku odbacivali europske vrijednosti, ali su kasnije počeli nositi europske zastave, što ukazuje na raznolikost među prosvjednicima – od royalista do liberala.

“Srpski svijet” i retorika iz 1989.

Sugovornici su primijetili da su govornici na Vidovdanskom skupu koristili retoriku iz vremena kosovskog mita i “srpskog svijeta”, uključujući i govore bivših vojnika i akademika koji su zazivali ideje iz 1989. godine.

– Studenti se nisu željeli politički artikulirati, ali sada sve više govore o potrebi izbora. Najviše je njih za promjenu ovog režima, međutim – pitanje je jesu li oni poptuno imuni na tip Vučićevog nacionalizma i kako gledaju na Europsku uniju, rekao je Jakovina.

Europska unija kritična, ali bez jasne alternative

Davor Ivo Stier upozorio je da Srbija već tri godine stagnira u pregovorima s EU i da Europski parlament kritizira ne samo Beograd, već i Europsko vijeće i Komisiju zbog nedosljedne politike prema Srbiji.

Ističe da se unatoč rastu ambicija oporbe i studenata da politički artikuliraju nezadovoljstvo kroz izbore, i dalje ne nazire vođa koji bi ih okupio, niti jasan program. Pokret ostaje heterogen, a dio prosvjednika Vučiću zamjera što nije dovoljno nacionalistički i anti-zapadno orijentiran, što dodatno otežava stvaranje proeuropske alternative.

Gašenje sveučilišta kao odgovor na prosvjede?

Gordan Akrap smatra da između Vučićeva režima i oporbe nema suštinske političke razlike, a prelazak studenata u političku sferu ide u korist Vučiću jer time kontrolira teren. Kao potencijalni simbol promjena spominje se rektor Đokić, no režim, tvrdi, čak razmatra gašenje Beogradskog sveučilišta.

Akrap izražava sumnju u postojanje stvarnog demokratskog potencijala u Srbiji i upozorava da bi zemlja, umjesto da destabilizira regiju, trebala barem ostati neutralna i krenuti putem demokratizacije.

Geopolitičke igre i uloga Srpske pravoslavne crkve

Tvrtko Jakovina ističe da Rusija aktualne događaje u Srbiji vidi kao pokušaj obojene revolucije, no napominje da i u Moskvi postoje glasovi koji smatraju da je Vučić politička prošlost. Podsjeća da Vučić nije bio prvotni ruski favorit, nego Tomislav Nikolić.

Jakovina smatra da se dublje strukture Srbije ne mogu promijeniti samo zamjenom narativa jer su nacionalistički mitovi i dalje snažni. Dodaje da Vučić ima značajnu podršku, a podsjeća i na geopolitičke igre – SAD je, primjerice, nedavno opet odgodio sankcije vezane uz srpsku naftnu industriju, što potvrđuje složenu mrežu interesa u kojoj Srbija djeluje.

Gordan Akrap ocjenjuje da je Rusija već tražila od Srbije prekid isporuke oružja Ukrajini, no predsjednik Vučić vodi politiku balansiranja između različitih saveznika, pa će izvoz oružja vjerojatno nastaviti ići zaobilaznim kanalima. Akrap upozorava da Srbija ne bi trebala samo retorički odustati od uplitanja u susjedne države, nego i prestati aktivno destabilizirati Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i BiH.

U Crnoj Gori, kaže, traje proces srbizacije putem Srpske pravoslavne crkve, koju opisuje kao parapolitičku organizaciju. Upozorava na opasan narativ zajedništva Srba i Rusa, ističući da većina pravoslavnih i slavenskih naroda danas pripada EU i NATO savezu, za razliku od onih koji propagiraju tzv. ‘Balkanštinu’.

‘Pogledajte svijet sada, nitko se detaljno neće baviti Srbijom’

Davor Ivo Stier upozorava da je europska politika prema Srbiji do sada bila preblaga te da je Europski parlament već kritizirao i Europsko vijeće i Komisiju zbog toga. Smatra da Srbija, u sadašnjem obliku, predstavlja problem za stabilnost jugoistočne Europe. Naglašava da EU mora spriječiti širenje nestabilnosti i aktivno podržavati Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju kao neovisne države na njihovu europskom putu.

– Pogledajte svijet kako izgleda, nitko se sad neće baviti Srbijom, nitko se neće baviti Kosovom, detaljno. To može olakšati poziciju predsjedniku Srbije, ali studenti znaju da ne mogu računati na puno drugih sa strane, zaključio je Jakovina.

‘Svašta možemo očekivati’

– Imate jednu zanimljivu izjavu koju predsjednik Vučić već tjednima spominje, da će napisati knjigu kako je pobijedio obojenu revoluciju i da je već dogovorio sa kineskim i ruskim izdavačima da će prevesti na kineski i ruski – i da će biti svjetska uspješnica. Ja se samo nadam da neće tražiti Nobela za književnost. Tako da – svašta možemo očekivati, uistinu svašta možemo očekivati, dodao je Akrap.