U Hrvatsku je u bijegu pred ratom pristiglo više od 11 tisuća Ukrajinaca od kojih bi značajan broj trajno mogao ostati, procjenjuju predstavnici ukrajinske zajednice. Demografi drže da bi nastavak migracija mogao biti faktor hrvatske demografske revitalizacije.

Demograf Stjepan Šterc drži kako se na temelju hrvatskog iskustva s početka devedesetih može procijeniti da izbjeglička priča neće tako jednostavno završiti jer su stradanja i razaranja velika, a u Hrvatskoj su obnova i povratak trajali godinama.

Smatra kako je objektivna činjenica da se izbjeglice neće moći brzo vratiti, javlja Tportal.

Bliskost se osjeća, kazao je, ne samo po načinu života i kulturi nego i po povijesnim zbivanjima, jer oni sada prolaze ono što smo mi prolazili i doživljavaju Hrvatsku kao prijateljski prostor.

Pritom izabiru sredinu u kojoj je jednostavnije prihvatiti način života i organizaciju pa i mogućnost zapošljavanja, a dio njih je već radio tijekom ljeta na obali.

Za očekivati je da će se se te migracije u iracionalnim vremenima nastaviti.

Za nešto više od 11 tisuća izbjeglica koje su dosad ušle u Hrvatsku rekao je da ne mogu utjecati na hrvatsku demografsku sliku jer je to relativno i apsolutno malena brojka.

No, procjene govore da će vrlo vjerojatno migracija biti puno veća, možda i preko 50 tisuća ljudi. To bi po Štercovim riječima s obzirom na našu vanjsku migracijsku bilancu i mladost populacije mogao biti faktor pa čak i demografske revitalizacije Hrvatske.

“Bilo bi jednostavnije i lakše da se to dogodilo kroz plansku migraciju, ali se nažalost dogodilo kroz najgori oblik migracije – prisilnu migraciju”, kaže Šterc.

Foto: Hina