Gordan Lauc analizira utjecaj oštrih pandemijskih mjera na svjetsko i hrvatsko gospodarstvo.
“Tijekom pandemije, kada su „mjerama“ uništavali gospodarstvo, mnogi su naglašavali da je zdravlje važnije od gospodarstva.Na razini pojedinca to je naravno točno, no na razini društva to je potpuno pogrešno.
Uspješno gospodarstvo generira blagostanje, a blagostanje omogućava kako individualno zdravlje, tako i uspješno liječenje onih koji se razbole. To vrlo jasno vidimo po tome što je upravo bogatstvo države bilo najvažniji element koji je odredio koliko je ljudi umrlo u kojoj zemlji tijekom pandemije.
Nažalost naš odgovor na pandemiju je devastirao gospodarstvo, sve nas je jako osiromašio (osim malog broja koronaprofitera koji su se jako obogatili), a to će sada imati pogubne posljedice na blagostanje i zdravlje svih nas…Odgovornost za sve posljedice našeg sumanutog planetarnog odgovora na ovaj virus nose oni znanstvenici i stručnjaci koji su se, ili iz osobnih interesa, ili samo zato što su uživali u medijskoj pozornosti, jako trudili da nam svima nametnu „stroge mjere“.
I mnogi političari su iskoristili priliku i pandemiju iskoristili kao univerzalnog „vanjskog neprijatelja“, no „mjere“ su ipak bile izmišljotina „struke“, a ne politike”, zaključuje Lauc koji je referirao na tekst u Jutarnjem listu.
Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji znatno su pogoršali izglede za svjetsko gospodarstvo, koje se još nije oporavilo od koronakrize, upozorio je u utorak Međunarodni monetarni fond, snizivši prognoze rasta i upozorivši na prijetnju inflacije i dubokih podjela.
Svjetsko gospodarstvo porast će ove godine 3,6 posto, prognozirao je MMF u redovnom proljetnom izvješću, snizivši zimsku procjenu za 0,8 postotnih bodova.
Istu stopu rasta očekuju i u idućoj godini.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je krizu u svjetskom gospodarstvu koje se još nije u potpunosti oporavilo ni od posljedica pandemije covida 19, upozorio je MMF.
“U tom kontestu, rat će, pored izravnih i tragičnih humanitarnih posljedica, zakočiti gospodarski rast i pojačati inflaciju”, ističe MMF-ov Pierre-Olivier Gourinchas u blogu objavljenom povodom proljetnih prognoza (WEO).
Prognoza za ovu godinu odražava izravne posljedice rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, zaključuje Gourinchas, dodavši da bi aktivnosti u Ukrajini i Rusiji trebale snažno pasti u ovoj godini.
“Seizmički valovi”
Rat se nadovezuje na niz šokova u opskrbi koji su pogodili svjetsko gospodarstvo u proteklim godinama, naglašavaju u MMF-u.
“Njegove će posljedice, poput seizmičkih valova, doprijeti daleko, preko tržišta sirovina, trgovine i financijskih veza”, poručuje dužnosnik MMF-a.
Rusija je značajan dobavljač nafte, plina i metala, a zajedno s Ukrajinom opskrbljuje značajan dio svijeta i pšenicom i kukuruzom, podsjeća, naglasivši da je smanjena opskrba tim sirovinama već podigla cijene širom svijeta.
Najteže su pogođeni uvoznici sirovina u Europi, na Kavkazu i na Bliskom istoku i sjevernoj i supsaharskoj Africi, ali nagli rast cijena hrane i goriva pogodit će siromašna kućanstva u cijelom svijetu.
“Inflacija je u mnogim zemljama jačala i prije rata, zbog neravnteže ponude i potražnje i državnih mjera potpore u pandemiji, što je potaknulo zaoštravanje monetarne politike”, konstatira.
Nemiri i geopolitički blokovi
“Inflacija je postala neposredna i jasna prijetnja brojnim zemljama”, ističu u MMF-u, procjenjujuči da će ostati povišena i u idućim godinama.
U takvim uvjetima prijeti opasnost da će središnje banke ubrzati zaoštravanje monetarne politike, a vlade ostati bez ono malo preostalog fiskalnog prostora koji već nije “progutala” pandemija.
Naglasili su i da bi inflacija mogla izazvati nemire i da rat pojačava rizik trajnije podjele svjetskog gospodarstva na geopolitičke blokove, s odvojenim tehnološkim standardima, prekograničnim sustavima plaćanja i rezervnim valutama.
Najnovije prognoze uključuju i značajnu razinu neizvjesnosti, “znatno veću no što je uobičajeno”.
Rast bi mogao biti još slabiji, a inflacija još jača, ako, primjerice rat obuhvati i ruski izvoz energije, poručuju iz MMF-a.
“Zaustaviti rat”
Naglašavaju i da bi kontinuirano širenje koronavirusa moglo iznjedriti još opasnije varijante virusa koje ne bi reagirale na cjepiva, što bi značilo opetovani lockdown i poremećaje u proizvodnji.
“U aktualnom teškom okruženju važnu ulogu igraju mjere na razini država i multilateralna nastojanja” dodaju.
Središnje banke moraju prilagoditi monetarnu politiku kako bi kontrolirale očekivanja inflacije, neke zemlje morat će konsolidirati državne financije, ali to vlade ne bi smjelo omesti u pružanju podrške ranjivoj populaciji, posebno s obzirom na visoke cijene hrane i energije, ističu.
“Uključivanje takvih nastojanja u srednjoročni okvir, s jasnim i vjerodostojnim itinerarom za stabilizaciju javnog duga mogao bi otvoriti prostor za pružanje potrebne podrške”, naglašavaju.
Foto: Hina