U kontekstu prijepora i rasprava je li u Srbu 27. srpnja 1941. započeo antifašistički ustanak ili četnička pobuna i pokolj nedužnogh hrvatskog stanovništva na tom području, zanimljivo je sjećanje Savke Dabčević Kučar, liderice hrvatskog proljeća i kasnije osnivačice Hrvatske narodne stranke, na miting u Srbu objavljeno u knjizi “71: hrvatski snovi i stvarnost”.
Dabčević Kučar bila je gošća mitinga u Srbu 1971. godine i u tekstu pod naslovom “Miting u Srbu” opisala što se 27. srpnja 1971. ondje zbivalo i kako je ona osobno to doživjela. Naime, obitelj Savke Dabčević Kučar podrijetlom iz Boke Kotorske, ona je rođena na Korčuli, a 1943. je otišla u partizane nakon što su Talijani zarobili i pretukli njenog brata. Evo kako je članica partizanskog pokreta doživjela miting u Srbu:
“Jedan od izraza raspoloženja te skupine bio je miting u Srbu, na dan koji se slavio kao dan ustanka naroda Hrvatske, 27. lipnja 1971. (Savka je greškom napisala krivi mjesec, op.a.) U Srbu je (a vodila se rasprava je li tamo ili u Sisku počeo ustanak u Hrvatskoj) i prije bilo proslava, i sama sam im bila nazočna, i pučanstvo me dobro dočekivalo. Ali, događaj iz 1971. bio je osobit. Tu nije bilo bitno pokazati tko su Srbi u Hrvatskoj, nego i organizirano prikazati i dokazati da je tu srpska Hrvatska. Naime, razni visoki vojni funkcionari i drugi političari na službi u Beogradu, povezani s navedenom skupinom, organizirali su proslavu u Srbu kao svesrpsku proslavu, piše Direktno.hr.
Bez našega znanja (znali smo samo da će organizirani i pozvati i Dražu Markovića, u to vrijeme predsjednika Skupštine Srbije) nekoliko su desetaka autobusa dovezli na taj dan Srbe iz Bosne, Vojvodine, i iz uže Srbije. I to će se ponoviti 20 godina poslije! Oni su, a ne toliko domaće srpsko stanovništvo, dali velikosrpski pečat toj hrvatskoj proslavi. Mi smo bili pozvani (i odazvali smo se) u punom sastavu. Bili su nazočni Vladimir Bakarić, Jakov Blažević, Pero Pirker, Miko Tripalo i ja, i mnogi drugi. Nikada, u cijelom svom sudjelovanju na mnogobrojnim sastancima, mitinzima, proslavama, nisam doživjela nešto slično.”
Zid otpora i mržnje
Potom nastavlja: “Bio je vedar, sunčan dan. Kad smo se pojavili na improviziranoj pozornici, na otvorenom, pred golemim mnoštvom ljudi (dovezenih), osjetili smo prema sebi zid otpora i mržnje. To je bio miting velikosrpske bodlje mržnje prema hrvatstvu i Hrvatskoj. Nikako ga drukčije ne mogu shvatiti!
Ovacijama su dočekali srbijanske predstavnike, posebice Dražu Markovića za kojeg se znalo da je protiv naše politike. Ovacije su priredili i Đoki Jovaniću, svojemu ratnom zapovjedniku. Hrvatskim predstavnicima (i govornicima) nisu pljeskali, jedva uljudno, čak ni Vladimiru Bakariću ni Jakovu Blaževiću. Ta manifestacija bila je dobro organizirana sa željom da nam se pokaže njihova snaga, a poruka je bila: Velikosrpstvo je tu, iza nas! S dna provizorne pozornice pošli smo prema naprijed, prema mnoštvu. Ljudi, dovučeni autobusima iz Bosne i Vojvodine i tko zna odakle sve, bili su umorni, znojni, pripiti (rana jutarnja rakija), s prijetećim raspoloženjem. Bili smo im tu – na dohvat ruke. Mi – za koje se tvrdilo da želimo ponovno ‘klati’ Srbe u Hrvatskoj!”.
Na kraju je napisala: ” U Zagreb smo letjeli velikim vojnim helikopterom, i samo se sjećam da smo u njemu – na povratku – svi šutjeli. Na tom sam mitingu najodređenije, odnosno najizravnije osjetila samu suštinu politike te skupine. Na povratku u Zagreb zapisala sam u svoj notes: Miting uzbuđenja. Mrze nas, i neće se libiti za četništvo proliti krv. Strašno? Smiješno? Opasno? Prijeteće? Sve to. Stvari se kreću prema raspletu! Mnogo godina poslije događaji su potvrdili moje slutnje i sumnje.”
FOTO: HINA/ Lana Slivar Dominić/ lsd
Četrdesetak godina nakon hrvatskog proljeća druga istaknuta HNS-ovka, tada ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, prešutno je ignorirala proslave ustanka u Srbu.
U Srbu se odaje počast oružanom bratstvu Hrvata i Srba
Srpsko narodno vijeće (SNV) reagiralo je u subotu na zahtjeve da se spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka u Srbu, poručivši da se sutrašnjim skupom odaje počast oružanom bratstvu Hrvata i Srba u Drugom svjetskom ratu te da se ne radi ni o kakvom ”četničkom okupljanju”.
”Kao što uvijek naglašavamo, ustanak u Srbu prije 84 godine nije bio samo gola obrana života srpskoga naroda na tom prostoru, taj ustanak bio je početak u kojem su slogu u oružanom bratstvu našli Dalmatinci i Ličani, Hrvati i Srbi, stvorivši slobodni teritorij na hrvatskoj i bosanskoj strani”, navodi se u priopćenju SNV-a.
Zajednica šest žrtvoslovnih udruga zatražila je ranije danas od predsjednika Republike, Vlade i Sabora da spriječe daljnja održavanja proslave Dana ustanka u Srbu, koje su nazvali ”profašističkim proslavama koje vrijeđaju osjećaje brojnih obitelji”. Srpsko narodno vijeće i Savez antifašističkih boraca i antifašista RH svake godine organiziraju narodni zbor u Srbu, povodom godišnjice Dana ustanka od 27. srpnja 1941. godine. Tako je i sutra, kod Spomenika ustanku naroda Hrvatske, predviđeno polaganje vijenaca, obraćanje uzvanika i uzvanica te kulturno-umjetnički program. Prije toga će SNV, SABA, Antifašistička liga RH i Udruga veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA) položiti vijence na lokalnom groblju u Srbu, u čast Dalmatincima palima u oslobađanju Srba, kazali su u SNV-u.