Predsjednik Republike Zoran Milanović danas i sutra boravi u službenom posjetu Mađarskoj.
“Osim u Hrvatskoj, i za sve nas je vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici. Mađarska i Hrvatska su povezane vrlo dugo, povijesno”, kazala je mađarska predsjednica Katalin Novák.
Zahvalila se predsjedniku RH jer je prihvatio poziv, kao i za sadržajne razgovore na koje mogu računati i u budućnosti.
“Na Hrvatsku gledamo kao neizbježnog partnera, radi se o susjednoj zemlji s kojom nikad nismo ratovali i imamo jake veze. To možemo zahvaliti vodstvu zemalja koje se zalaže da te veze budu još čvršće”, rekla je Novak pozdravljajući ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu.
Sedam tema susreta
Razgovarali su o sedam točaka. Prva tema bio je rat u Ukrajini za koji je mađarska predsjednica kazala da je zajednički stav osuda ruske agresije i težnja završetku rata i sklapanju mira. Druga točka je bio nastavak integracije Europske unije prema Zapadnom Balkanu.
“Treća točka je povezana s ilegalnom migracijom koju trebamo zaustaviti jer to predstavlja opasnost za Europu. Četvrta točka je jačanje infrastrukturalnih veza između Hrvatske i Mađarske i raduje me što je ona sve bolja. Peta točka je energetska suradnja. S obzirom da nemamo izlaz na more, mi ovisimo i o ruskim energentima te tražimo mogućnost za diverzifikaciju opskrbe energentima. Tako računamo i na Hrvatsku. Plinski terminal na Krku je vrlo važan i za Mađarsku”, dodala je Novak.
Šesta točka bila je, otkrila je predsjednica, demografska je kriza s kojom su suočene obje zemlje, a zadnja tema bilo je pitanje nacionalnih manjina.
Milanović: Slažemo se u bitnim stvarima
“Ovdje se osjećam odlično. Mi smo susjedne države, a susjed nije u stambenoj zgradi. Iz stambene zgrade se ode, ali ovdje živimo zajedno već stoljećima i živjet ćemo dugo zajedno. Nismo nikada imali ozbiljne nesporazume, sitnije jesmo pa i u zadnje vrijeme. U dosta stvari se slažemo”, rekao je predsjednik RH Milanović.
Milanović je podsjetio da je Mađarska, uz Austriju i Njemačku bila jedna od rijetkih država koje su pomagale Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.
“Svatko od njih je pomagao na svoj način i u okviru svojih mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše jer je imala najmanje mogućnosti od tih država. Neću to nikad zaboraviti jer sam bio izravni svjedok toga. Godinama kasnije bio sam i premijer, u mnogim stvarima nisam se slagao s Orbanom, ali u mnogim bitnim stvarima se jesmo slagali i slažemo se i danas. Jedno od tih pitanje je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima na svoj način. Po meni, i Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tog pravila i europskih vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi”, rekao je Milanović.
Govoreći o Europskoj uniji Milanović je također kazao:
“Europska unija je funkcionirala dobro i to je bio povijesni cilj i zadatak moje generacije političara. Mi smo taj cilj postigli. Što dalje? Stvaranje jedinstvene europske države – to nikada.”
Komentirao je i ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.
“Hrvatska je odabrala euro. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Imam neke dileme, ali odluka je donesena i nema povratka. Ušli smo u Schengen. Ja sam 2015. godine imao puno otvoreniji i liberalniji stav kao premijer jer sam smatrao da je to bila humanitarna katastrofa koju je trebalo u nekoj mjeri odraditi i dovesti do kraja, a onda dovesti nova pravila i doslovno granice. Ako treba i fizičke granice. Ono što se dogodilo, ne može se se dogoditi dva puta. To poglavlje smo završili”, istaknuo je Milanović.
“Ako EU želi ići dalje, morat će prihvatiti različitosti koje postoje. To će se vrlo brzo dogoditi u nekoj članici većoj od Mađarske koju se neće moći okomito tretirati, što se trenutno radi Mađarskoj. Vidim to kao ozbiljan problem u ovom trenutku”, dodao je Milanović.
Odgovarajući na pitanje jesu li razgovarali o slučaju INA-MOL, Milanović je rekao:
“Nismo uopće pričali o tome. To uopće nije bila tema niti jedne sekunde. Ali da je važno bilo bi vjerojatno prvo ili drugo. Važno u smislu da možemo nešto promijeniti. Iza mene je dosta godina odlučivanja u javnim poslovima. Ta priča s Inom i Molom je počela prije moje Vlade. Znamo tko je obnašao vlast tada u Hrvatskoj i Mađarskoj. Viktor Orban nije bio na vlasti. Moramo sam podržavati odluke hrvatskih pravosudnih tijela, ali s obzirom da se to do danas nije riješilo, više nemam što za reći. Zato nismo o tome razgovarali.”
Prvi službeni posjet Mađarskoj
U službeni posjet Mađarskoj stigao je na poziv predsjednice Mađarske Katalin Novák s kojom se jutros sastao u Palači Sándor.
Predviđen je i sastanak predsjednika Milanovića s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom.
Osim bilateralnih sastanaka s mađarskim dužnosnicima, predsjednik Zoran Milanović će se u Budimpešti susresti i s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj te će posjetiti Hrvatski vrtić, osnovnu školu, gimnaziju i đački dom (HOŠIG).
Tijekom dvodnevnog boravka u Mađarskoj predsjednik Milanović sudjelovat će u subotu i na svečanom otvorenju manifestacije „Veszprém-Balaton – Europska prijestolnica kulture“ u gradu Vesprimu. Posjet Mađarskoj prvi je službeni posjet predsjednika Milanovića toj susjednoj državi od početka mandata.
Foto: Hina