Marija Selak Raspudić Vanđelićev Fond za obnovu: Isplatio je samo 36 190 kuna i to za intelektualne usluge

Marija Selak Raspudić Vanđelićev Fond za obnovu: Isplatio je samo 36 190 kuna i to za intelektualne usluge

Saborski zastupnici Mosta Marija Selak Raspudić i Zvonimir Troskot na današnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru govorili su o razlozima zbog kojih ne napreduje obnova Zagreba, istaknuvši da su presudne dvije činjenice o kojima nitko do sada nije govorio.

“Nitko do sada u javnom prostoru nije ozbiljno analizirao doneseni program mjera premda su svi za vrijeme donošenja Zakona o obnovi Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, naglašavali da će u njemu biti sadržane ključne odrednice. Tim programom mjera ambiciozna obnova Zagreba u tom programu mjera je prepolovljena, a otvoreno je pitanje na čemu će se štedjeti. Način na koji program mjera propisuju obnovu već sada najavljuje da nećemo popraviti konstrukciju cjelovito kako smo se nadali, čak niti na zgradama javne namjene, već će se ići samo na popravak zgrade ili eventualno poboljšanje. I to je pravo pitanje. A ono osnovno je odakle ćemo namaknuti novce, jer famozni fond solidarnosti nudi novac samo za vraćanje zgrade u prijašnje stanje”, ističe Selak Raspudić.

Zakon je, kaže Selak, osmišljen nerealno i preambiciozno jer se njime htjela poslati politička poruka da se nešto radi, a nije se praktično odradio posao:

“Podržale su ga i lijeve i desne opcije, a Most je jedan od rijetkih koji je upozoravao da je problematičan jer samo produljuje početak obnove i nismo ga podržali. Priznanje njegove neprovedivosti priznato je u programu mjera koji je u suprotnosti s duhom zakona. Važno je istaknuti kako konstrukcijska obnova neće ljudima obnoviti kuće jer nije cjelovita, obzirom da nemaju za dodatni trošak. Ljudi ne mogu ulaziti u taj zahvat jer im je preskupo. Fond za obnovu je planirao isplatiti pola milijuna kuna, a isplaćeno je samo 36 190 kuna i to za intelektualne usluge, pa je jasno da se ništa nije radilo jer obnove nije bilo”, rekla je Selak Raspudić, naglasivši kako je samo profunkcionirala samoobnova i zato građanima treba omogućiti da što lakše pronađu sredstva.

Damir Vanđelić

Zvonimir Troskot je govorio o nesigurnim školama i dječjim vrtićima, u kojima su roditelji u strahu za djecu sami preuzeli inicijativu i potpisuju peticiju za dodatnu procjenu statičke otpornosti, koju je do sada potpisalo 4 000 roditelja za 159 vrtića i škola, a traže kompletnu rekonstrukciju i promjenu statike tih škola i vrtića jer su izrazito nesigurni.

“Treba li nam se dogoditi L’Aquila, kada su u Italiji poginula djeca, jer su i oni prvotno samo malo popravljali fasade i ožbukali, ali i dalje su objekti ostali nesigurni što je dovelo do velike katastrofe i zbog čega su se danas okrenuli novom pristupu i ulažu preko milijardu eura iz fondova EU za samoedukaciju što učiniti prije i poslije potresa”, upitao je Troskot, istaknuvši primjer oštećenih I zavorenih škola poput OŠ Bukovac, koja traži rekontrukciju godinama, zatim OŠ Vugrovec u Sesvetama, kao I OŠ Horvati na Knežiji.

Foto: Lana Slivar Dominić/Hina

Facebook Comments