Desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u nedjelju, pokazale su izlazne ankete, ali nepredvidivi konačni rezultat ovisit će o izbornim savezima koji će se sklapati prije drugog kruga idućeg tjedna. Macron je pozvao na veliko republikansko okupljanje za drugi krug.

RN je osvojio oko 34 posto glasova, pokazale su izlazne ankete Ipsosa, Ifopa, OpinionWaya i Elabea. To je rezultat ispred ljevičarskih i centrističkih suparnika, uključujući alijansu Zajedno predsjednika Emmanuela Macrona, čiji je blok osvojio 20,5-23 posto. Ankete su predviđale da će Nova narodna fronta, na brzinu okupljena lijeva koalicija, osvojiti oko 29 posto glasova, što pokazuju i izlazne ankete.

Iz rezultata glasanja, koji je ostvaren uz visoki odaziv, a koji su u skladu s anketama uoči izbora, teško je predvidjeti hoće li li antiimigrantsko, euroskeptično Nacionalno okupljanje uspjeti formirati vladu uz proeuropskog Macrona.

Sada slijedi tjedan političkog pregovaranja uoči drugog kruga izbora 7. srpnja. Konačni rezultat ovisit će o tome kako će stranke odlučiti udružiti snage u svakoj od 577 francuskih izbornih jedinica za drugi krug.

U prošlosti su se francuske stranke desnog i lijevog centra udružile kako bi spriječile Nacionalno okupljanje da preuzme vlast, ali je ta vrsta udruživanja, koja se u Francuskoj naziva “republikanska fronta”, sada manje izvjesna nego ikada.

Ovomjesečna odluka francuskog predsjednika da raspiše prijevremene izbore gurnula je njegovu zemlju u političku neizvjesnost, izazvala šokove diljem Europe i potaknula rasprodaju francuske imovine na financijskim tržištima.

Sudjelovanje u nedjeljnim izborima bilo je visoko, što pokazuje kako je francuska politička kriza pokrenula biračko tijelo.

Macron pozvao na veliko republikansko okupljanje za drugi krug

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u nedjelju navečer, u prvim reakcijama nakon prvog kruga prijevremenih izbora, na formiranje šireg republikanskog okupljanja uoči drugog kruga izbora.

– Suočeni s Nacionalnim okupljanjem, došlo je vrijeme za veliko, jasno demokratsko i republikansko okupljanje za drugi krug”, rekao je Emmanuel Macron u pisanoj izjavi poslanoj medijima u 20 sati.

Pozdravio je visoku participaciju koja svjedoči o važnosti ovog glasanja za sve naše sunarodnjake i želji da se razjasni politička situacija. 

Njihov demokratski izbor nas obvezuje, dodao je nakon što je okupio čelnike stranaka desnog centra s kojima je na vlasti od 2017.

– Makronistički blok’ je praktički izbrisan nakon prvog kruga, rekla je u prvim reakcijama neformalna čelnica desnice Marine Le Pen, koja je najavila reizbor u prvom krugu u svojoj izbornoj jedinici Pas-de-Calais (sjever).

Čelnik stranke desnice Jordan Bardella (28) izrazio je očekivanje da će stranka u drugom krugu zadobiti apsolutnu većinu te da će on biti premijer u kohabitaciji s predsjednikom Macronom.

– Bit ću kohabitacijski premijer, poštovati ustav i dužnost predsjednika Republike, ali beskompromisan u politici koju ćemo provoditi, rekao je Bardella.

S ljevice su ekolozi, socijalisti i komunisti najavili da će se povući ako neki drugi kandidat bude bolje pozicioniran da blokira Nacionalno okupljanje.

Čelnik ujedinjenog ljevičarskog fronta Jean-Luc Mélenchon krenuo je u istom smjeru najavivši povlačenje ljevičarskih kandidata koji su u nedjelju zauzeli treće mjesto.

Istodobno je konzervativna desna stranka Republikanci (LR), koja bi prema prvim procjenama dobila oko 10 posto glasova u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, odbila pozvati svoje birače da glasaju protiv desnice u drugom krugu.

– S obzirom na to da birači slobodno biraju, ne dajemo nacionalne upute i prepuštamo Francuzima da se izjasne po savjesti”, stoji u priopćenju čelništva te stranke. 

– Opasnost koja danas prijeti našoj zemlji je ekstremna ljevica, rekao je europarlamentarac LR-a François-Xavier Bellamy.

Prema izlaznim anketama, u prvom krugu parlamentarnih izbora na čelu je desnica s oko 34 posto glasova, iza nje je udružena ljevica Nova narodna fronta s oko 29 posto, a na trećem mjestu Macronova Renesansa s između 21,5-23 posto.     Do 16 sati odaziv je bio gotovo 60 posto, u usporedbi s 39,42 posto prije dvije godine. Ujedno je i najveća izlaznost od parlamentarnih izbora 1986., naveo je direktor istraživanja Ipsos France Mathieu Gallard.

Dugo godina proskribiran RN je sada bliži vlasti nego što je ikad bio. Le Pen je nastojala umanjiti negativnu percepciju stranke poznate po rasizmu i antisemitizmu, što je taktika koja je donijela uspjeh, ponajviše zahvaljujući bijesu glasača na Macrona, visokim troškovima života i rastućoj zabrinutosti oko imigracije, ocjenjuje agencija Reuters.

Macron je raspisao prijevremene izbore nakon što je desno Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen ostvarilo velike uspjehe na izborima za Europski parlament početkom ovog mjeseca.

Na izborima je želio povećati relativnu većinu u donjem domu koju ima njegov pokret, dok je čelnica francuske krajnje desnice izražavala uvjerenost u osvajanje apsolutne većine u parlamentu.

U Skupštinu ulaze kandidati koji u prvom krugu osvoje apsolutnu većinu, no u velikom broju izbornih jedinica pobjednik će se znati tek nakon drugog kruga 7. srpnja. 

Tko je vođe marksističke ljevice koju bi mogao podržati i Macron u drugom krug

Jean-Luc Mélenchon (rođen 19. kolovoza 1951.) francuski je političar koji je bio član Nacionalne skupštine za 4. izbornu jedinicu Bouches-du-Rhône od 2017. do 2022. Vodio je Grupa La France Insoumise u Nacionalnoj skupštini od 2017. do 2021. Mélenchon se tri puta kandidirao za predsjednika Francuske; 2012., 2017. i 2022. Godine 2022. došao je na 1,2 postotna boda da uđe u drugi krug u francuskom dvokružnom sustavu glasovanja.

Nakon što se 1976. pridružio Socijalističkoj stranci, uzastopno je biran za općinskog vijećnika Massyja (1983.) i generalnog vijećnika Essonnea (1985.). Godine 1986. ušao je u Senat u koji je ponovno biran 1995. i 2004. [1] Također je bio ministar za strukovno obrazovanje između 2000. i 2002., pod ministrom nacionalnog obrazovanja Jackom Langom, u kohabitacijskoj vladi Lionela Jospina. Bio je dio lijevog krila Socijalističke stranke do kongresa u Reimsu u studenom 2008., kada je napustio stranku i osnovao Stranku ljevice s Marcom Dolezom, članom Nacionalne skupštine.[2][3] Mélenchon je prvo bio predsjednik stranke prije nego što je postao supredsjednik stranke zajedno s Martine Billard, na kojoj je poziciji bio do 2014. [4] Kao supredsjednik Stranke ljevice pridružio se izbornoj koaliciji Lijeve fronte prije izbora za Europski parlament 2009.; izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu (MEP) u izbornoj jedinici jugozapadne Francuske i ponovno izabran 2014. Postao je kandidat Lijeve fronte na predsjedničkim izborima 2012., na kojima je bio četvrti, dobivši 11,1% na prvom mjestu. -kružno glasovanje.

Mélenchon je osnovao stranku La France Insoumise u veljači 2016. Na predsjedničkim izborima 2017. kandidirao se “izvan okvira političkih stranaka”, ponovno zauzevši četvrto mjesto s 19,6% prvog okruglo glasovanje. Postao je član Nacionalne skupštine za La France Insoumise nakon parlamentarnih izbora 2017., dobivši 59,9% u drugom krugu u 4. izbornoj jedinici Bouches-du-Rhône, koja se nalazi u Marseilleu (drugi po veličini grad u Francuskoj). Mélenchon je ponovno stao pod zastavu LFI-a na predsjedničkim izborima 2022., zauzevši treće mjesto s 21,95% glasova, nešto više od jednog boda manje da se kvalificira za drugi krug.Nakon toga, predvodio je novoformirani savez stranaka Nove ekološke i socijalne narodne unije (NUPES) do drugog mjesta na parlamentarnim izborima u Francuskoj 2022.

Promatrači su procijenili njegove političke pozicije kao ljevičarske ili krajnje ljevičarske.

Naslovna fotografija: Vođe ekstremne ljevice Jean-Luc Mélenchon koji bi mogao preuzeti vlast nakon drugog kruige parlamentarnih izbora

Foto: Hina