Drugog dana službenog posjeta Crnoj Gori, predsjednik Zoran Milanović susreo se u Podgorici s predstavnicima hrvatske zajednice u toj zemlji te s predstavnicima Hrvatsko-crnogorskog poslovnog kluba. Održao je i predavanje na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici.

‘Prijetnje ruskim napadom na Europu su Carevo novo ruho’

Upozorenja o budućim ruskim napadima na Europu podsjećaju na Andersonovo “Carevo novo ruho”, rekao je crnogorskim politolozima predsjednik Zoran Milanović, kazavši da Rusija nema vojnika ni za osvajanje Ukrajine. Kao i dan ranije na konferenciji za medije nakon susreta s Milatovićem, hrvatski predsjednik je podsjetio na pjesmu o orlu i svinji crnogorskog pjesnika i vladara Petra Petrovića Njegoša i usporedio ih s europskim pregovorima.

– U njoj svinja, jedna od najinteligentnijih životinja, poziva slobodnog orla da se preda ljudima i poput nje živi obilato. Ptica joj odgovara da će komfor njezine nastambe završiti ‘maljugom po ciku’ kad se dovoljno udeblja, kazao je Milanović koji u Njegoševoj pjesmi vidi za države korisnu metaforu o ravnoteži između nezavisnosti orla i praktičnosti svinje.

Dio crnogorskih medija kritizirao je, pak, svoga predsjednika jer nije znao za tu pjesmu najvećeg crnogorskog predsjednika. “U svakom slučaju, sreća što nam je u goste došao dobro obrazovani i Njegošem impresionirani predsjednik Hrvatske. Šteta zbog našeg predsjednika što Zoran Milanović ne ostaje duže u Crnoj Gori”, napisao je crnogorski portal Antena M.

Studenti političkih znanosti potom su postavljali pitanja dvojici predsjednika. Jedno od njih bilo je vezano za Rusiju. Milanović je rekao da se dio zemalja sprema za ruski napad iako je to zazivanje opasnosti koje nema.

– Ja to ne vidim, i dok ne vidim ne mogu postati dio tog zbora koji pjeva tu priču, rekao je Milanović, pa dodao da on to ima obavezu reći, kao netko tko ima najblaže rečeno hladan odnos prema Rusima. Naglasio je da ne postoji opasnost od napada Rusije između ostalog i jer je ta zemlja u demografskoj krizi.

Kritičan prema Ursuli von der Leyen

– S kojom vojskom? Tamo nema mladih muškaraca, nema ih dovoljno ni da pometu Ukrajinu u tri godine, kako će Poljsku?. Cijela ta priča, zaključio je Milanović, podsjeća na priču danskog pisca Hansa Christiana Andersena o Carevom novom ruhu te da se konačno treba reći da je car gol i ružan.

Milanović je u svom govoru kritizirao predsjednici EK Ursulu von der Leyen, kazavši da je na svoju funkciju stigla kao izbor Angele Merkel dogovorom političkih frakcija, nikad izabrana ni od koga”. Milanović je rekao da neka “neizabrana top činovnica bez ozbiljnih konzultacija s ikime tvrdi da će EU trošiti 800 milijardi na obranu”. Odakle joj taj broj, s kim se savjetovala, kod kojeg je astrologa bila, tko će to štampati?, pitao se hrvatski predsjednik. 

‘Deklaracija Hrvatske, Albanije i Kosova nije savez’

– To je bila akcija koju je poduzeo hrvatski ministar obrane. Taj dokument u pravnom smislu nema baš nikakvu težinu. To je jedna gesta dobre volje. Kosovo je, nažalost, nepriznato od jednog broja članica NATO-a, Albanija je članica NATO-a – to je Savez najvišeg reda. U tom Savezu je i Crna Gora, rekao je danas predsjednik Republike Zoran Milanović na Fakultetu političkih znanosti u Podgorici odgovarajući studentima na pitanje o nedavno potpisanoj Deklaraciji o suradnji na području obrane i sigurnosti između Hrvatske, Albanije i Kosova, a koja je izazvala dosta nedoumica.

Dodao je kako to nije međunarodni ugovor u užem smislu riječi, a niti prema hrvatskom zakonu o međunarodnim ugovorima.

– To je jedno pokazivanje koje je u politici legitimno. Srbiji se nije dopalo, predsjedniku Vučiću je poslužilo kao razlog ili izgovor za neke unutarnjopolitičke poteze. To nije savez. Sigurno nije geopolitika. Geopolitika je Ukrajina, a Balkan nije nikada bio, istaknuo je predsjednik Milanović.

‘Usmjerenje prema EU, uz dostojanstvo i autonomiju’

U predavanju ‘Proširenje EU kao geopolitički imperativ” predsjednik Milanović naglasio je važnost državne suverenosti i samopoštovanja, poručujući i Crnoj Gori kako je “najvrjednije od svega što imate i što baštinite vaša država, to je najvrjednije”. Njegov kolega Jakov Milatović rekao je da Crna Gora ima ambiciozan, ali realan cilj članstva u EU-u do 2028.. 

Govoreći o europskim integracijama, Milanović je poručio kako je važno da Crna Gora ostane usmjerena prema Europskoj uniji, ali pritom zadrži dostojanstvo i autonomiju u donošenju odluka. Upozorio je studente da “nikada ne dopuste da se zbog previše pokazane želje dovedu u situaciju emocionalne ili bilo kakve druge vrste ucjene od strane onoga od kojeg nešto očekuju”.

Predsjednik Republike je istaknuo da je važno razvijati znanja i tehnologije koje osiguravaju dugoročnu konkurentnost i stabilnost, umjesto da se ekonomije regije svedu na sustav pružanja usluga niske dodane vrijednosti. Osvrnuvši se na trenutnu situaciju u EU-u, predsjednik je istaknuo da se ona nalazi u politički nestabilnom razdoblju, pri čemu europske institucije, iako važne, ne mogu zamijeniti funkcije suverene države.

– Europska unija nije zamišljena kao zajednička država niti će to ikada biti, poručio je predsjednik Milanović, naglašavajući razlike u percepciji sigurnosnih prijetnji između sjevernih i južnih članica EU.

Odgovarajući na pitanje studenta o tome hoće li školski brod Jadran štetiti putu Crne Gore prema Europskoj uniji, predsjednik Milanović rekao je da je stav hrvatske strane da bi taj brod trebao pripasti Hrvatskoj, ali da ne vjeruje da bi takvo nešto moglo stajati na putu ulaska Crne Gore u EU.

– Naglašavam, taj put je vaš izbor. Nemojte biti opsesivni u tome, na putu Crne Gore prema EU-u, kada god to bilo i što god ona tada predstavljala, rekao je. Na kraju svog izlaganja, Milanović je pozvao je studente da njeguju samopoštovanje i da uvijek brane interese svoje zemlje.

‘Hrvati u CG u ‘najstabilnijoj’ situaciji u susjedstvu’

Milanović se sastao s predstavnicima hrvatske manjine u toj zemlji, mahom iz Kotora, Tivta, Bara i Podgorice. Izrazio je zadovoljstvo što se ovaj put u crnogorskoj prijestolnici okupio najveći broj ljudi tijekom njegovih mandata premijera i predsjednika.

Od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama koje su autohtone, matične i vezane uz zemlju maticu, snažnije nego one malo udaljenije, poput manjina u Austriji i Slovačkoj, u Crnoj Gori je situacija trenutno nekako najstabilnija, da ne kažem najnormalnija, rekao je Milanović okupljenim Hrvatima.

Nažalost, tako nije ni u BiH ni u Srbiji. U Crnoj Gori to funkcionira nešto bolje i u tome sigurno postoji zasluga i hrvatske zajednice, vas kao lojalnih i zrelih građana Crne Gore – ljudi koji su istovremeno vezani za Hrvatsku, ali i crnogorskih vlasti. Neka tako i ostane.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative i hrvatski zastupnik u crnogorskoj skupštini Adrijan Vuksanović rekao je da ga raduje ta konstatacija predsjednika te da je ona nadahnuće za daljnji rad.

Vuksanović je rekao da je svaki dolazak nekog hrvatskog dužnosnika u Crnu Goru veoma značajan za hrvatsku zajednicu jer joj u ovim turbulentnim okolnostima daje snagu i vitalitet. Zahvalio je Zagrebu na cjelokupnom tretmanu koji ima prema Hrvatima u Crnoj Gori, posebno senzibilnim na sve oblike turbulencija koje dolaze s razina državne politike.

Takve turbulencije mogle su se dan ranije čuti i u crnogorskoj skupštini tijekom “antihrvatske histerije” zastupnika Milana Kneževića, rekao je Vuksanović, kazavši da takva retorika podsjeća na devedesete. Hrvatski zastupnik time se referirao na Kneževićev govor na premijerskom satu u kojem je prijetio hrvatskom ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu te rekao da će Hrvate koliko god da bježe od sebe stići zločini Jasenovac, crkva u Glini i logori za djecu, prenijeli su crnogorski mediji.

‘Antihrvatska Kneževićeva histerija’, Lora 

Knežević, proglašen personom non grata u Hrvatskoj u srpnju prošle godine, pozvao je da se to u Crnoj Gori učini i za hrvatskog šefa diplomacije, kazavši da će ga prvi sačekati kad idući put dođe u Crnu Goru i vratiti ga s Debelog brijega kad bude se izrugivao žrtvama. 

Crnogorskom zastupniku sporna je nedavna izjava Grlića Radmana da Lora u Splitu nije bila logor, nego istražni zatvor u kojem su počinjeni zločini koje je Hrvatska procesuirala. Ta je izjava zasmetala i crnogorskom predsjedniku Jakovu Milatoviću koji ju je kritizirao dan ranije tijekom susreta s Milanovićem. Hrvatski predsjednik tada je rekao da je Lora bila neka vrsta logora, a da je na hrvatskom pravosuđu da procesuira tamošnje zločine, što ono sporo, ali dosadno i uporno ipak čini.

Lora je vojni zatvor u Splitu u kojem je Hrvatska vojska od 1992. do 1997. držala zarobljene neprijateljske vojnike, ali i neke civile. Hrvatska je 2022. zbog ratnog zločina nad civilima i ratnim zarobljenicima u vojnom istražnom zatvoru Lori na osam i pol godina nepravomoćno osudila zapovjednika zatvora Tomislava Duića, a stražara Emilija Bungura na četiri godine i deset mjeseci.

U slučaju poznatom kao Lora 2 zbog ratnog zločina protiv civila ranije su osuđeni čuvari Tonči Vrkić na 10 godina te Ante Gudić i Anđelko Botić na po osam godina zatvora.

Vuksanović je, komentirajući Kneževićevo obraćanje, rekao da za je za razliku od devedesetih hrvatska zajednica u Crnoj Gori organizirana, a Hrvatska nije ranjena ratom već joj je itekako stalo do Hrvata u Crnoj Gori, što je njemu prvenstveno emocionalno, a onda i s razine pragmatike važno.

‘Relaksacija radikalnog dijela Crne Gore prema hrvatskoj zajednici’

– Poslije svih događaja koji su se dogodili u zadnju godinu dana, rezolucija raznih donesenih u Skupštini Crne Gore, ovo je sada sigurno jedan znak koji će malo relaksirati tu situaciju i zapravo ovaj radikalni dio Crne Gore relaksirati prema hrvatskoj zajednici, rekao je Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

– Meni ostaje samo da konstatiram da je od svih hrvatskih zajednica u susjednim državama, koje su autohtone, matične i vezane uz maticu zemlju više nego one koje su ipak malo udaljenije od Hrvatske, tu mislim i na Austriju i na Slovačku…, da je u Crnoj Gori trenutno nekako najstabilnija, da ne kažem najnormalnija, situacija da se drugi ne uvrijede, rekao je predsjednik RH Zoran Milanović.