Ministar Marić: Povlaštene mirovine ne primaju samo branitelji i političari nego i vojnici JNA i partizani

Ministar Marić: Povlaštene mirovine ne primaju samo branitelji i političari nego i vojnici JNA i partizani

Ministar financija Zdravko Marić vezano uz referendum protiv podizanja dobne granice za odlazak u u punu starosnu mirovnu sa 67 godina rekao je u srijedu kako je njegov stav da svatko u demokratskom društvu ima pravo izreći svoju volju i želju na taj način.

Upitan o broju povlaštenih mirovna s obzirom na njihov prosječan i ukupni iznos koji se za njih izdvaja, čime se mnogi izbjegavaju pozabaviti, Marić je odgovorio kako se od toga ne treba suzdržavati nego o tome treba javno i otvoreno razgovarati. Izvijestio je kako je za ovu godinu 40 milijardi kuna planirao u državnom proračunu za ukupan rashod za mirovne i mirovinska primanja.

Moja je procjena, s obzirom na nešto povoljnije okolnosti na predviđene indeksacije, poglavito u drugoj polovici godine, da bi taj iznos mogao iznositi 41 milijardu kuna, ustvrdio je Marić.

Od toga iznosa, najveći dio, gotovo 34 milijarde kuna se odnosi na starosne, obiteljske i invalidske mirovine, a preostalih nešto manje od 6 milijardi kuna se odnosi na mirovine po posebnim propisima, pojasnio je.

Unutar njih ima nekoliko kategorija o kojima treba vrlo jasno reći na što se odnose s obzirom na broj takvih korisnika kojih u sustavu ukupno ima više od 175 tisuća.

Najveći dio su hrvatski branitelji i oni kojih su prevedeni po Zakonu o hrvatskim braniteljima i po općim propisima, imamo djelatnih vojnih osoba, korisnika iz JNA, pa čak i boraca iz Drugog svjetskog rata, kao i određene profesije koje su vezane uz specifična zanimanja s vrlo teškim radnim uvjetima, primjerice poslovima razminiranja, ugljenokopima.

Postoji i kategorija usko vezana uz HAZU, kao i bivši dužnosnici Hrvatskog sabora, Vlade, sudbene vlasti. Sve je to u tim ukupnim brojkama, ništa nije skriveno od javnosti i o tome se trebaju voditi razgovori, poručio je Marić.

Dodao je da su izdaci za povlaštene mirovne na razini od 15 posto ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja, piše Narod.hr.

Upitan trebaju li te mirovne biti izdvojene od ostalih, Marić je rekao kako ne može biti kategoričan niti da niti ne, može i jedna i druga opcija.

“Nemojmo zanemariti činjenicu da su korisnici mirovina po posebnim propisima u sustavu bez obzira što je zbog određenih okolnosti njihov mirovinski staž kraći, postoji dio mirovinskog staža kada su i oni radili i pridonosili i uplaćivali u mirovinski sustav i nisu oni baš skroz izdvojeni.

“Ako se tih 6 milijardi stavljaju sa strane i odvoje od sustava, ove ćemo godine u mirovinski sustav uprihodovati, što se tiče doprinosa za mirovinsko, 24 milijarde kuna, a ako ih izdvojimo ostaje nam i dalje 34 milijarde kuna, određeni ‘gap’, pa ne bih rekao da ćemo tako riješiti svu problematiku. No, za svaku stavku u državnom proračunu porezni obveznici trebaju znati što je u njoj je i na koji način i kako učiniti sustav održivim”, rekao je Marić.

Foto: Denis Cerić/Hina

Facebook Comments