Hrvatska Vlada i ove se godine pridružuje obilježavanju Europskoga dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, odajući počast svim žrtvama tih vladavina koje su, nažalost, obilježile i pojedina razdoblja hrvatske povijesti u 20. stoljeću, priopćeno je.
Tim su povodom jutros potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić te posebni savjetnik predsjednika Vlade Mate Granić položili svijeće na Gradskom groblju Mirogoj – pred spomenikom Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, pred spomen-obilježjem hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Djevojka sa sela: Tko je novinarka Melita Vrsaljko zbog koje su se pobunili benkovački branitelji
Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima ustanovljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008., a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor proglasio ga je spomendanom na žrtve tih režima, prenosi Glas Slavonije.
Okrutnost totalitarnih vladavina u 20. stoljeću dovela je do masovnih zločina, progona i likvidacija političkih neistomišljenika te do teških i trajnih povreda ljudskih prava i temeljnih sloboda, ističu iz Vlade RH.
Suočavanje s prošlošću znači i sustavno utvrđivati činjenice o zločinima i nepravdama
Suvremena Hrvatska, utemeljena na pobjedi u Domovinskom ratu, na žrtvi hrvatskih branitelja te na vrijednostima slobode i demokracije, trajno njeguje kulturu sjećanja i odlučno osuđuje ubojstava, političke likvidacije i masovna kršenja ljudskih prava počinjena pod bivšim totalitarnim režimima – nacističkim, fašističkim i komunističkim, dodaju iz Vlade RH.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Najveća inflacija u eurozoni: Podravka poskupljuje proizvode, a Martina Dalić prima 35.000 € mjesečno
“Suočavanje s prošlošću znači odati pijetet žrtvama i pružiti zadovoljštinu njihovim obiteljima, ali i sustavno utvrđivati činjenice o zločinima i nepravdama. Samo tako možemo s većom snagom i odgovornošću odgovoriti na izazove sadašnjosti i budućnosti.
Naša je posebna odgovornost obrazovati mlade naraštaje o tragičnim razdobljima europske i hrvatske povijesti kako se slična zlodjela nikad ne bi ponovila – ni zaboravila”, naglašava hrvatska Vlada.
Posljedice vladavine totalitarnih i nedemokratskih režima, zbog težine i razmjera njihovih zločina, mnoge hrvatske obitelji osjećaju i danas, dodaje u priopćenju.
Na današnji Europski dan sjećanja, u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, održava se i posljednji ispraćaj i ukop posmrtnih ostataka 814 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća, ekshumiranih iz masovne grobnice Jazovka 2020. godine.
Njihovi će posmrtni ostaci biti položeni u zajedničku grobnicu uz novoizgrađeno spomen-obilježje u Sošicama na Žumberku, a svetu misu za sve hrvatske žrtve bačene u jamu Jazovku u Sošicama predvodi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Jandroković položio vijence na spomen obilježjima na Golom otoku i Sv. Grguru
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u subotu je, u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma, položio vijence na spomen obilježja podignuta u čast stradalih u zatvorima na Golom otoku i na otočiću Sveti Grgur.
Predvodeći izaslanstvo Hrvatskoga sabora, Jandroković je na Svetom Grguru položio vijence ispred Vladine Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima u političkom zatvoru-logoru, na tom otočiću te ispred Spomen ploče Udruge hrvatskih logoraša koncentracijskog logora otoka Grgur 1959.-1966.
Na Golom otoku položio je vijenac ispred Spomen ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku te ispred Spomen-križa, obilježja stradalnicima logora.
Jandroković je istaknuo kako su na Golom otoku da bi obilježili Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, nacizma, fašizma i komunizma, te se sjetili velikog broja ljudi koji su bili ubijeni, mučeni i proganjani od tih nedemokratskih režima, sustava koji su svoje političke protivnike ubijali, ostavljali bez egzistencije, te su na mučki i neljudski način tretirali sve koji su bili protivnici takvih političkih režima.
„Hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarna i autoritarna pa i zločinačka režima. Tijekom Drugog svjetskog rata to je bila NDH i ustaški režim, čije zločine osuđujemo. Isto tako, od 1945. do 1990. hrvatski narod bio je žrtva jugoslavenskog komunističkog totalitarizma, koji je isto tako obilježen brojnim zločinima, od Bleiburga, preko mjesta kao što je Goli otok, ubijanja brojnih hrvatskih emigranata,“ rekao je.
Predsjednik Sabora naglasio je kako se radi o teškom nasljeđu iz 20 stoljeća, kojeg hrvatski narod sa sobom nosi.
„Neka se opsegom tih zločina i brojem ubijenih bave znanost i povjesničari, a na nama političarima je da obilježimo ovakva mjesta, sjetimo se svake nevine žrtve i osudimo taj zločinački totalitarni i autoritarni režim,“ dodao je Jandroković.
Istaknuo je da je to posebno važno zbog naših mladih ljudi, novih naraštaja Hrvatske, koji su rođeni u slobodi, demokraciji i miru. Dodao je da oni moraju znati kako se za slobodu i demokraciju trebalo izboriti te da su deseci, stotine tisuća ljudi, a ako se promatra europski kontinent, milijuni ljudi stradavali upravo od nacizma, fašizma i komunizma.
„Zato je jako važno da educiramo naše mlade naraštaje o vrijednostima koje danas žive, da se u svakodnevnom životu znaju suprotstaviti onima koji su nositelji tih totalitarnih ideja jer hrvatska država počiva na vrijednostima Domovinskog rata i danas imamo mir, demokraciju, slobodu, vladavinu prava, zaštitu ljudskih i manjinskih prava i na tome zaista treba ustrajati,“ zaključio je Jandroković.
Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike, koji su u logor Goli otok slani po nalogu jugoslavenskih komunističkih i državnih vlasti.
Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.
Foto: Vlada RH