Mirjana Hrga jasno je izrekla svoj stav o Bori Čorbi i otkrila zašto joj se gade “fini umjetnici” koji nikada nemaju svoje mišljenje. Otkrila je svojim pratiteljima na društvenim mrežama da joj je najteža televizijska emisija bila kada je pozvala neke umjetnike da komentiraju Severinin izlet u glumačke vode. Objavu Mirjane Hrge prenosimo u cijelosti.

“Nemojte da vas odbije ovaj status o Bori Čorbi. Znam. Načitali ste se svega. Kako pojačati hrvatstvo. Kako osnažiti srpstvo. Kako poniziti njegov umjetnički rad. Kako omalovažiti ono sto je kao glazbenik napravio.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Nešto se opasno kuha u svijetu: Šef CIA-e i britanske tajne službe napisali zajednički tekst u kojem spominju Putina i Kinu

Za mene kao novinara – Bora Corba i Kerum su isto. U pozitivnom smislu. I ne, nemojte sada izvlačiti senzacionalističke naslove koji ce vrištati: “Za Hrgu su Čorba i Kerum pozitivci!” Pročitajte. To su rijetki ljudi koji su se u mojim emisijama iskreno legitimirali. A reci tko si – zapravo je do neba veliko u svijetu ljudi koji se lažno predstavljaju…

Ja: “Jeste li vi četnik?”

Bora Corba: “Da, ja sam četnik i ponosim se time.”

Ja: “Tko je srušio zgradu Nade Dimić u Zagrebu, spomenik kulture?”

Kerum: “Ja! Nisam zna da je kod vas u Zagrebu ‘tako mekano’!”

Najteža emisija bila mi je s ljudima koji se pokušavaju dopasti svima. “Kulturnjaci” Povod: uloga za Severinu u Glembajevima. Svi su pljuvali po tome, u telefonskim razgovorima i pripremi emisije. Dva sata prije početka emisije uživo, otkazivali su jedan za drugim.

Nisu imali hrabrosti biti svoji i zamjeriti se. To u žargonu zovemo “ljige”. Dakle, da završim:

Radije bih s Čorbom da je živ popila kavu nego s nekima iz HNK. Volim kad ljudi imaju hrabrost točno se legitimirati. Od onih, koji mijenjaju ime, nacionalnost i politički stav po potrebi, ili pokvareno ne iznose stav – u startu strahujem.

To je šund svakog društva koji generira još veće smeće.

Ps.

Odvojite djelo od umjetnika”, napisala je Mirjana Hrga.

Na njezin post reagirao je poznati HNS-ovac Srećko Ferenčak.

“Nitko ne spori da je Čorba bio odličan pjesnik i muzičar, na tome svaka čast! Ali to što je četnik, to govori da nije čist u glavi! Nitko pametan se ne može ponositi niti jednim totalitarnim režimom”, napisao je Ferenčak na što mu je Hrga odmah iodgovorila.

“Iz njegove perspektive to nije bilo tako. Ne branim ga. Ni slučajno. Ali nije lose znati – pojam i percepcija “četnika” u Srbiji i Hrvatskoj, nije isto. Da smo se tijekom raspada dogovorili o čemu pričamo i zajedno definirali pojmove, bar bi riješili dio užasa. Ovako, i dalje udaramo po istom. Zato – nije čudo da smo se raspali. Sve drugo bilo bi čudo. Pričamo sličnim jezikom ali uopće se – u smislu političkih pojmova – ne razumijemo. Naime, posto sam godinama izvještavala iz Jugoslavije/Srbije (od 1996.-2016.) za njih je četništvo pozitivan pojam. To su likovi koji su “pomogli Saveznicima”. Za nas su pod kokardama ubijani i desetljećima maltretirani Hrvati. Činjenice. I o čemu sada pričamo? I tko priča? Vrlo važno. Zato, sve nas treba pustiti da budemo “zatočenici” vlastitih percepcija. Predugo bi trajalo to rasciscavanje jer nije to zadnjih 30 godina, to su desetljeća i desetljeća…Propala priča”, smatra Hrga.

Medijske napise o Bori Čorbi komentirao je i poznati hrvatski filozof Jure Zovko.

“Nakon smrti jugo-rokera koji je službeno postao četnik i uporno ponavljao da je na to ponosan, ostao sam zaprepašten kako velik dio osoba iz javnog života, poglavito novinara (Mirjana Hrga, Vedrana Rudan i da ne nabrajam) imaju razumijevanja za četnikovanje nedavno preminuloga jugo-rokera.

Kada se koristi neki pojam, obično treba analizirati kontekst u kojem se koristi, a posebice njegovu povezanost s praksom. Četništvo je u razdoblju između 1941. i 1945. vezano uz počinjene pokolje i zločine primarno nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom na teritoriju bivše Kraljevine Jugoslavije i NDH. Spomenut ću masakr u Foči nad muslimanima, pokolje Hrvata u zapadnom Mostaru (Ilići), u Čapljini, Rami, u Bosanskom Grahovu, u Zabiokovljui i dalmatinskoj Zagori.

Priča s četničkim pokoljima nastavlja se tijekom Domovinskog rata 1991-1995 u okupiranim područjima: stravične slike se ponavljaju. Ubojstva, progoni, spaljivanje naselja.

Ako netko za sebe s ponosom tvrdi da je četnik, a bio je nekakav glazbenik, roker i sl., ne preostaje nam drugo nego: osuditi, bojkotirati, zabraniti. Novinarke, novinari i druge javne osobe, koje imaju razumijevanje za četnikovanje prominentnih osoba u Srbiji, ne zaslužuju ništa drugo osim osude.

Nema nikakvog opravdanja za četnikovanje, a ako netko kaže za sebe da je četnik, daleko mu kuća bila od moje. Jednako vrijedi za osobe koji imaju razumijevanja za sve one koji se deklariraju četnicima”, piše Jure Zovko.

Hrvatski suverenist Davorin Karačić također je komentirao fasciniranost hrvatskih medija Borom Čorbom.

“Nikad mi nije bila jasna očaranost Hrvata nekim ljudima koji su im u nekim prilikama radili o glavi i ponijeli se u najgorem svijetlu, kad je u pitanju bio život, sigurnost ili dostojanstvo Hrvata, ističući njihove površne društvene, umjetničke ili slične sadržajno nebitne dosege a umanjujući njihovu zlu namjeru u državno i narodnosno egzistencijalnim razlozima.

Isto tako, nikad mi nije bila jasna odbojnost Hrvata prema vlastitim afirmiranim društveno, umjetnički ili sličnim svojstvima, ukoliko bi se kod takvih Hrvata našlo kakvo obilježje koje bi ih politički diskreditiralo, pa makar i neopravdano.

Na primjer, za hrvatsku medijsku javnost će Mile Budak, Emil Perška ili Marko Perković te mnogi drugi, uvijek prvenstveno biti “ustaše” ali će zato Bora Čorba, Goran Bregović, Siniša Mihajlović ili Budo Lončar uvijek biti prvenstveno velikani u svojem poslu”, naglasio je Karačić.

Foto: Screenshot You Tube