Prema najavama iz Vlade, novi Zakon o mirovinskom osiguranju trebao bi osigurati rast mirovina. Ključna promjena odnosi se na formulu usklađivanja, koja će sada iznositi 85 prema 15 u korist povoljnijeg pokazatelja – rasta plaća ili cijena. Osim toga, zakon donosi i niz drugih mjera – uvođenje 13. mirovine kao posebnog dodatka, smanjenje penalizacije za one koji su prijevremeno otišli u mirovinu, a navršili su 70 godina, te povećanje minimalnih mirovina. Pitanje koje ostaje jest hoće li ove promjene doista poboljšati kvalitetu života umirovljenika?

Na ovu temu govorili su gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Branka Nađvinskog: Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Veselko Gabričević, Hrvatska stranka umirovljenika i Milivoj Špika, Blok umirovljenici zajedno.

Milivoj Špika je iznio podatke koliko u ovom trenutku umirovljenika živi s minimalnom mirovinom te su na granici siromaštva ili su ispod te granice.

– Gotovo polovica umirovljenika od 1,2 milijuna živi na granici siromaštva ili ispod granice siromaštva. I ove promjene sada koje se najavljuju, to je bilo pompozno najavljeno da će to biti neka nova mirovinska reforma, na kraju se to ipak pretvorilo samo malo u zakon o izmjenama i dopunama zakona o mirovinskom osiguranju, rekao je Špika.

Dodao je da svi prijedlozi koji su se čuli ustvari za umirovljenike neće nešto puno značiti.

– To će za određeni dio njih biti neki sitni pomak, međutim onaj temeljni problem koji muči više od pola umirovljenika, to je problem male mirovine, on s ovim izmjenama zakona nije ni dodirnut, dakle neće se riješiti apsolutno ništa, istaknuo je Špika. 

Veselko Gabričević je iznio svoje mišljenje kako je danas biti umirovljenik u Hrvatskoj. Naime, Hrvatski sabor je u prosincu usvojio deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi. Odmah na početku te deklaracije se naglašava da osobe starije životne dobi imaju pravo na dostojanstvo u svim aspektima svoga života.

– Sigurno da ima jedan dio umirovljenika, dobar dio, zapravo veliki dio, ja bih rekao, umirovljenika koji dosta teško žive. Trebate znati da danas u Republici Hrvatskoj imamo 323.000 umirovljenika s najnižim mirovinama. Prema tome, oni sigurno spadaju u onu kategoriju o kojoj je malo prije govorio gospodin Špika, naveo je Gabričević.

Dodao je kako oni ne žive zasigurno najbolje.

– Intencije cijelog ovog zakona su da se zaista standard umirovljenika popravi, a to što stoji u deklaraciji, zapravo je i cilj ovog zakona koji će biti donesen do kraja zasjedanja drugog kvartala. On ima za cilj da se popravi standard umirovljenika. On zasigurno neće u potpunosti riješiti probleme svih umirovljenika, ali će u značajnoj mjeri popraviti sadašnji položaj umirovljenika. Kada budemo poslije raščlanili jednu po jednu stavku, a neke ste vi već spomenuli, onda ćete vidjeti da tu ipak ima dosta promjena koja će pozitivno utjecati na visinu mirovine kod jednog značajnog dijela umirovljenika, istaknuo je Gabričević.

Ivan Vidiš želio je prvo staviti stvari u širi kontekst, osim promjene formule usklađivanja mirovine.

–  Cijelo vrijeme pokušavamo povećati adekvatnost mirovine. Ovo nije prva ovakva izmjena koju radimo. Rekao bih da smo imali izmjenu i 2019. i prošle, pa i pretprošle godine, u kojima je upravo cilj bio povećati adekvatnost mirovina. Tako bih se vratio na 2023. kada smo imali isto sveobuhvatan zahvat u sustav o mogućnosti korištenja dijela obiteljske mirovine. Povećali smo najniže treći put za 3%, povećali smo obiteljsku mirovinu za 10%, 1. srpnja je ukinuto umanjenje od 5%, pa 5% 2024. za mirovine koje su bile umanjene, iznad 464 eura. Tako da to je cijeli niz zahvata koji je doveo do povećanja koje smo imali do sada, rekao je Vidiš.

Istaknuo je da su mirovine rasle 81,8% u mandatu Vlade.

– Što se tiče ovih izmjena i dopuna, osim formule, rekao bih još neke stvari koje smatram da su iznimno važne. Za mene osobno, kada govorimo o umirovljenicima kao ranjivoj skupini, je nešto drugo najvažnije. Meni su osobno iznimno važne izmjene koje se rade kod svih invalidskih mirovina, koje bi trebale rasti 10%, naveo je Vidiš.

Potom je govorio o formuli.

– Što se tiče formule, imali smo jedan oporbeni prijedlog izmjene te formule. Ona nije jedino rješenje za sve to. Moramo odmah reći da se to mora gledati u paketu. Ona je sad trenutačno na 70-30, tako da smo je već kao Vlada mijenjali. Prije toga je bila 50-50. Većina država ima ili 50-50 ili prema jednom od tih indikatora. 85-15 je model za koji smo se mi odlučili, budući da je on najoptimalniji u ovom trenutku. Sigurno će povećati adekvatnost mirovina, pojasnio je.

Dodao je kako je u Saboru više puta rekao da je to cijeli paket koji se treba gledati.

– Ovo su zaista ozbiljni zahvati. Ovaj sad paket, sa svim ovime što sam naveo i još nekoliko elemenata, će u konačnici koštati otprilike 2 milijarde eura. Tako da samo ove invalidske, na primjer, bi trebali povisiti te mirovine za 75 eura. Penalizacija bi trebala povisiti mirovine za 60 eura. I ono što uvijek želim istaknuti u ovim raspravama je da su nam mirovine otprilike 9,6% udjela u BDP-u. Da su nam ogroman dio proračuna, rekao je Vidiš.

Kazao je da Hrvatska ima 1.230.000 umirovljenika te da će u ovoj godini izdaci za mirovine biti otprilike 9 milijardi eura.

– Mi svake godine, u principu, povećavamo izdavanje za mirovine za otprilike milijardu zbog ovih izmjena i dopuna. Prema tome, to su ozbiljni zahvati u sustav i u proračun. To je jedno umijeće kako držati održivost i što to znači adekvatnost mirovina. Tako da, htio bih da se to stavi u kontekst da su to ogromni zahvati i ogromni troškovi koje vlada uvijek nekako uspijeva naći ovih zadnjih nekoliko godina, naglasio je Vidiš.

I

Zalažemo se za model usklađivanja, a naš prvotni prijedlog bio je 90-10. No, nakon uvida u financijsko stanje i rast izdvajanja za mirovine – s 4 milijarde eura 2016. na 8,8 milijardi ove godine – prihvatili smo prijedlog 85-15. Zakon ide u javnu raspravu, s njim smo suglasni, rekao je Gabričević.

Hrvatska i dalje ima jedan od najmanjih udjela mirovina u BDP-u. Prošle godine bilo je 1,8 milijardi viška u proračunu, a s 1,5 milijardi mogli smo riješiti naše prijedloge, smatra Špika.

Bili smo u energetskoj krizi i imali smo 11 dodataka za umirovljenike, a izdvajanja za njih svake godine rastu. U 2023. bilo je 7 milijardi eura, 2024. 8 milijardi, a sada smo blizu 9. Osim toga, gradimo 18 centara za starije, što je najveće infrastrukturno ulaganje za starije u Hrvatskoj, te projekt “Zaželi” vrijedan pola milijarde eura, istaknuo je Vidiš.

Ovaj paket vrijedi oko dvije milijarde eura, a do kraja godine povećanje mirovina bit će oko 500 milijuna eura, što su značajna sredstva, naglasio je Gabričević.

Umirovljenici ne mogu vjerovati ovom nominalnom rastu mirovina, dok su cijene porasle više od 100%. Kupovna moć umirovljenika stalno opada, a udio mirovina u BDP-u u Hrvatskoj je ispod 10%, dok je u EU često iznad 15%. Da bismo riješili siromaštvo umirovljenika, potrebna je samo politička volja, zaključio je Špika.

Ne postoji magično rješenje, jer druge zemlje imaju različite okolnosti i povijest. Naša izdvajanja su zahtjevna za proračun, ali smo u osam paketa, vrijednih osam milijardi eura, fiksirali cijene 70 osnovnih proizvoda kako bismo zaštitili najugroženije. Politička volja postoji, a troškovi paketa u 2025. godini bit će 170 milijuna eura, dok će 2027. doseći 618 milijuna eura, rekao je Vidiš.Žustra rasprava o 13. mirovini

Od 2021. godine Vlada je 11 puta intervenirala kako bi povećala standard umirovljenika, uključujući dodatke za one s najnižim primanjima. Sada je vrijeme da svi umirovljenici dobiju godišnji dodatak na mirovinu, koji će se izračunavati prema godinama radnog staža. Iznos će biti donesen svake godine uz proračun, a bit će veći od novinskih spekulacija poput 4 ili 5 eura, istaknuo je Gabričević.

Godišnji dodatak će se izračunavati prema godinama staža, pomnoženim s dogovorenim iznosom. Za sada je potrebno strpljenje, jer će konačni iznos biti donesen na temelju fiskalnih mogućnosti. Vlada i ministarstvo će donijeti odluku, a trenutačno se ne želi izlaziti s paušalnim brojkama, naglasio je Vidiš.

– Uopće, spominjati 13. mirovinu to je vrijeđanje, to je ruganje umirovljenicima. Ako ta 13. mirovina nije ekvivalent onoj 12., dakle onoj prethodnoj, onda se to ne smije niti spomenuti. Ovaj novčani dodatak to je naprosto supstitut za jedan od ovih paketa koji su bili do sada. I upravo radi toga i radi ponašanja Vlade, radi nedostatka empatije prema umirovljenicima i osobama treće životne dobi, smo mi  konkretno u gradu Zagrebu, i ušli u koaliciju s Plavim Gradom i napravili cijeli niz mjera kako bismo na lokalnoj razini barem nešto kompenzirali od ovoga što ne radi Vlada, a nažalost, nije jedinice lokalne samouprave, odnosno ni grad Zagreba prema umirovljenicima, koji je prekinuo financiranje gotovo svih umirovljeničkih udruga. Ova 13. mirovina, će ovisiti dijelom i o tome koliko ćemo mi biti glasni. Zato smo i pozvali 15. svibnja umirovljenike sve na Trg bana Josipa Jelačića  na prosvjed, jer ako budemo glasni i sve dok se to ne bude odredilo, što budemo glasni, to će taj iznos biti veći, a ako ih natjeramo, možda će biti i cijela mirovina, reagirao je Špika na Vidiša.

– Ne mogu se složiti s ovim da nemamo empatiju, dapače mislim da je Vlada pokazala u svemu ono što sam naveo koliko nam je stalo do umirovljenika, njihovih mirovina, infrastrukture za njih. Mislim da nije u redu da dajete takve ocjene. A posebno kada dajete političku podršku ljudima koji su povisili  mirovine za 2% u svom mandatu. To je nevjerodostojno i niste korektni. Ja razumijem da vi imate svoje marketinške ciljeve, međutim ovo je maksimum mogućeg, ovo je odgovorno prema budućim generacijama i vi ste dali podršku ljudima koji su mirovine povećali za 2%. Koliko je to u eurima? Hajde nam recite. Koliko je to u eurima, recite, uzvratio je pitanjem Vidiš.

– Ja nisam fan Milanovića, niti fan vlade SDP-a, više sam ja napisao kritičkih priopćenja nego sva oporba zajedno, pravdao se Špika.

– Ali onda ste nevjerodostojni, prekinuo ga je Vidiš.

– Dakle, 2011. i 2014. moramo odrediti taj podatak. Prve dvije godine je bila inflacija negdje oko dva posto. Međutim, druge dvije godine je bila recesija. Da je bilo zadržati mirovine na istoj razini bio bi uspjeh, nije se dao smesti Špika.