Vladin plan o smanjenju prihoda za 23,2 milijarde kuna i zadržavanje rashoda u ranije planiranim okvirima Vjekoslav Bratić, ravnatelj Instituta za javne financije, drži optimističnim, ali sada i jedinim mogućim scenarijem.
– Iako je u ovom trenutku izuzetno teško projicirati prihode i rashode državnog proračuna zbog puno nepoznanica u vezi s koronavirusom, činjenica je da su po ministarstvima i drugim državnim tijelima napravljene određene preraspodjele, neki su se rashodi smanjili već po inerciji, a neki su, posebice zdravstveni, povećani.
Bit će zanimljivo vidjeti i procjenu potrošnih poreza, poput PDV-a jer valja očekivati da će značajno podbaciti – kaže Bratić. No, on drži da bi za javne financije izazovna mogla biti – jesen, kad će se prilično istrošiti zalihe i neminovno pojačati pritisci na novu Vladu, javlja Jutarnji list.
– Nadam se da će buduća Vlada hrabro uhvatiti s nužnim strukturnim reformama i selektivnim, ali dobro promišljenim rezovima te reorganizacijom i optimizacijom javnog sektora u cijelosti – kaže Bratić.
Kad je riječ o sadašnjim pregovorima Vlade i sindikata o plaćama u javnom sektoru, ne vjeruje da će u brzom roku doći do određenog pomaka, jer to podrazumijeva i određene pravne pretpostavke, kao i nužno vrijeme za realizaciju.
Analitičari Europske komisije očekuju da će ukupan proračunski deficit ove godine biti 7,1 posto BDP-a, a sljedeće 2,2 posto. Ministar financija Zdravko Marić, pak, procjenjuje da će deficit proračuna opće države ove godine biti 6,8 posto BDP-a, ili 24,8 milijardi kuna.
Foto: Edvard Šušak/Hina