Može li sudac Kolakušić provesti rumunjski model borbe protiv korupcije?

Može li sudac Kolakušić provesti rumunjski model borbe protiv korupcije?

Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić i njegova Udruga Antikorupcija dobro napreduju i bude nadu u bolju Hrvatsku kod sve većeg broja građana. Prema riječima suca Kolakušića, Udruzi se u samo mjesec dana pridružilo oko 6000 članova koji podržavaju njegova otvorena ukazivanja na nepravilnosti u pravosudnom sustavu i, njegova rješenja za, kako kaže, najveći problem u Hrvatskoj, a to je korupcija.

Kolakušić je simpatije građana dobio kao veliki kritičar Zakona o predstečajnoj nagodbi, Lexa Agrokor, Ovršnog zakona i rada Ustavnog suda. U svojoj biografiji na Facebooku objavljenoj 10. siječnja ove godine Kolakušić ističe kako je jedini izlaz u rješavanju teške situacije suvremene hrvatske stvarnosti u vraćanju na početak, u Ustavu RH i njegovoj primjeni i tumačenju u interesu svih građana, a ne u interesu uskog kruga pojedinaca”.

“Zamišljam kako bi Hrvatska danas izgledala da je Ustavni sud RH sve ove godine imao hrabrosti obavljati svoju temelju zadaću, a to je ocjena ustavnosti zakona te ukinuo zakone o pretvorbi i privatizaciji, ovršni zakon, zakon o predstečajnim nagodbama na hrvatski način kao i druge zakone kojima je naše postalo nečije. I zato se prijavljujem za suca Ustavnog suda Republike Hrvatske, institucije koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske te jamči njegovo poštivanje i primjenu”, navodi Kolakušić u svojoj biografiji.

Veliku pozornost Kolakušić posvećuje društvenim mrežama. Na Facebooku se mogu pronaći tri grupe od kojih je najuspješnija Građani za Mislava Kolakušića s pristojnih 82.249 lajkova. Na drugom je mjestu Grupa podrške sucu Mislavu Kolakušiću s 23.149 lajkova, a stranica Mislav Kolakušić za premijera ima 670 lajkova. Stranice uglavnom objavljuju Kolakušićeve aktivnosti, intervjue i postove članova o temama vezanim uz korupciju.

Sudac Kolakušić ima pristojnu minutažu u hrvatskim medijima. Štoviše, možemo reći da su mu mediji naklonjeni, s obzirom na to da nije politički angažiran. Drukčije je u anketama. Gostujući u emisiji Pressing na N1 televiziji brojku od 50 posto građana koji nikada nisu čuli za njega, komentirao je kako je problem s anketama što se rade dva puta mjesečno, a toga nema nigdje. Drugi problem je što se rade fiksnom telefonskom linijom, kaže Kolakušić i dodaje kako 70 posto ispitanika odbija sudjelovati u anketama, pa su većina anketiranih glasači stranka koje su na vlasti. Zbog toga teško možemo dobiti pravu sliku, kaže Kolakušić.

On sam odbija se deklarirati političarem. Više bi volio u javnosti ostati upamćen kao sudac, profesionalac koji voli svoju Domovinu i osoba koja je odlučila svoj bogati profesionalni background iskoristiti za njezin boljitak. Jer, kako kaže Mislav Kolakušić, za njega je političar “samo onaj koji radi”. Smatra kako probleme u pravosuđu, policiji, sudovima može riješiti samo netko tko se time bavi i pri tome nudi neobično rješenje koje se, u današnjim hrvatskim okolnostima, čini utopijskim. Predlaže, naime, da stranke koje izlaze na izbore za ministre i čelne ljude države postavljaju ne svoje članove koje su građani birali, nego najbolje stručnjake za određeno područje. Priznaje da bi to bila neka vrsta tehnokratske vlade, ali sastavljene od “najboljih ljudi” koji vole svoju Domovinu. Takva vlada, kaže, riješila bi sve probleme u državi koje je naveo, ekspresno – za trideset dana. “Zašto bi ministar financija bio netko iz stranke, zašto ne netko od četiri milijuna hrvatskih građana?”, pita Kolakušić koji ipak dopušta da premijer bude stranačka osoba. “Vidimo da su pravosuđe, financije, poljoprivreda…, svaki segment, u katastrofalnom stanju zato što se ministri biraju po pripadnosti političkoj stranci”, kaže Kolakušić koji na izravno pitanje hoće li izaći na izbore ne daje precizan odgovor nego kaže: “Vidjet ćemo”.

Kolakušić ima i svog uzora koji ga motivira da nešto poduzme u Hrvatskoj. I tu mu treba odati priznanje. Riječ je o rumunjskoj državnoj tužiteljici Lauri Codruţi Kövesi koja je pospremila iza brave korumpiranog premijera, ministre, zastupnike, gradonačelnike, suce, tužitelje… ukupno oko 600 optuženika. Ipak. Laura Kövesi nije odradila posao do kraja. Iako je imala potporu javnosti i predsjednika Republike, zaustavio ju je Ustavni sud koji je stao na stranu korupcije budući da je i sam korumpiran. Smijenjena je u kolovozu ove godine nakon čega su stotine tisuća prosvjednika izašle na ulice.

No, u brojnim nastupima Mislava Kolakušića zamjetno je kako govoreći o problemima u korumpiranom pravosuđu, Lex Agrokoru, blokiranima izbjegava imenovati krivca, pa čak i ime stranke koja je bila na vlasti kada su se donosili sporni zakoni. To je, čini se, za sada najslabija karika u projektu koji je osmislio sudac Kolakušić. Jer govoriti kako je za privatizaciju, blokirane, ovršni zakon, Lex Agrokor kriva “politika” ili “svi su oni jednaki”, a na pozvati na odgovornost, recimo Dražena Bošnjakovića, Orsata Miljenića, Slavka Linića, Martinu Dalić, Andreja Plenkovića, Vladimira Šeksa ili Ivicu Todorića ne ulijeva povjerenje i nije dovoljno za lidera koji od svojih članova traži da hrabro iznose i prijavljuju korumpirane direktore, dužnosnike, djelatnike administracije. Kolakušić građane poziva u svoju Udrugu da, u povjerenju, ukazuju na korupciju u tvrtkama ili okruženju u kojem rade i žive. Po devizi “zajedno smo jači”, Kolakušić svoje članove želi ohrabriti da budu “zviždači” i da pri tome ne trebaju strahovati za svoj posao ili egzistenciju, jer Udruga će im dati pravnu i socijalnu pomoć.

Jer, smatra, drukčije je kada netko u takav pothvat ide sam, a drukčije kada je iza tebe skupina od, recimo, 10.000 ljudi.

Ne znamo još kako Kolakušić namjerava iskoristiti informacije koje mu građani povjeravaju i moguće je da je i to dio njegove taktike da ne otkriva sve karte u teškoj utakmici koju je započeo, no za veću potporu od 100.000 ljudi, koliko priželjkuje u svojoj Udruzi, Kolakušić bi u javnim nastupima mogao osobno pokazati više hrabrosti, ili barem onoliko koliko očekuje od svojih članova i simpatizera.