Na izborima za Hrvatski sabor, uz 140 zastupnika iz deset izbornih jedinica, građani Hrvatske biraju i osam zastupnika nacionalnih manjina u posebnoj izbornoj jedinici. Dodatno se u inozemstvu bira troje zastupnika tzv. dijaspore u 11. izbornoj jedinici.

Osam zastupnika nacionalnih manjina bira se u 12. izbornoj jedinici i to troje zastupnika srpske manjine te po jedan mađarske, talijanske, češke i slovačke, austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske te albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske manjine, javlja Direktno.

Pritom kandidati srpske, mađarske i talijanske manjine imaju i svoje zamjenike, koji ih automatski zamjenjuju u slučaju njihova odlaska iz Hrvatskog sabora, a preostale izabrane manjinske zastupnike mijenja idući kandidat po broju glasova na izborima sukladno članku 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.

Malo kandidata za manjinske zastupnike, sve manje i birača

Kao što smo već pisali, u posljednja tri izborna ciklusa, pada broj kandidata zainteresiranih zastupati nacionalne manjine. Na izborima 2011. bilo je 56 kandidata, 2015. 41 kandidat, a godinu dana kasnije na prijevremenim izborima 29. Na ovim se izborima kandidirao tek 21 kandidat, što je gotovo upola manje nego 2015. godine. Za talijansku i mađarsku manjinu bio je tek po jedan kandidat.

Osim nezainteresiranosti kandidata, sve je i manje birača koji glasaju za kandidate u posebnoj izbornoj jedinici za zastupnike nacionalnih manjina. Većina ih se ipak odlučuje glasati u jednoj od deset izbornih jedinica, s obzirom na njihovo prebivalište, jer imaju pravo odabrati hoće li glasati za manjinske zastupnike, ili za tzv. opće liste.

Pojednostavljeni zapisnici onemogućili usporedbu

Na izborima održanima 5. srpnja 2020. godine birački odbori zbog pojednostavljenja zapisnika s biračkih mjesta nisu evidentirali koliko je broj pripadnika nacionalnih manjina glasao za tzv. opće liste, već su zabilježeni samo oni koji su glasali u posebnoj izbornoj jedinici. Stoga je jedino moguće pratiti trend opadanja broja glasača za zastupnike nacionalnih manjina, ali nije moguće usporediti koliko je birača, koji su u popisima birača evidentirani kao pripadnici nacionalnih manjina, glasalo za tzv. opće liste.

Na izborima 2016. godine vidljiv je sindrom “šalabahter demokracije”. Iako se brojke ne podudaraju u potpunosti, uočava se trend glasanja za tzv. opće liste u deset izbornih jedinica nauštrb kandidata nacionalnih manjina, posebno u slučajevima kad je kandidata malo ili samo jedan u slučaju talijanske manjine.

U popis birača 2016. godine bilo je upisano 193.624 birača srpske nacionalne manjine. Za tri kandidata srpske manjine glasao je 19.561 birač, ili tek gotovo svaki deseti upisan u popis birača. Istodobno je 50.990 birača glasalo za tzv. opće liste, ili oko dva i pol više nego za manjinske kandidate. Na izborima 2020. godine za zastupnike srpske manjine glasalo je 13.565 birača, ili trećina manje nego na prethodnim izborima. No, s obzirom na pojednostavljene zapisnike s biračkih mjesta nema podataka koliko je manja izlaznost u posebnoj izbornoj jedinici uzročno povezana s eventualnom većom izlaznošću za ostale izborne jedinice.

Foto: Lana Slivar Dominić/Hina