Inflacija u eurozoni ubrzala je i u prosincu, a najsnažnije su porasle potrošačke cijene u Hrvatskoj, gotovo dvostruko snažnije od prosjeka, pokazali su u utorak preliminarni izračuni Europskog statističkog ureda. Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom cijena (HICP), iznosila je u prosincu 2,4 posto, pokazali su preliminarni izračuni Europskog statističkog ureda. Inflacija je tako ubrzala i na kraju godine, treći mjesec zaredom.
Trend blažeg rasta cijena prekinut je u listopadu kada su bile porasle za 2,0 posto. U studenom njihov rast ubrzao je, prema revidiranim podacima, na 2,2 posto. Najsnažnije su u prošlom mjesecu poskupjele usluge, za četiri posto, neznatno snažnije nego u prethodnom mjesecu. Svježa hrana bila je za 1,7 posto skuplja nego lani, utvrdili su statističari, uz osjetno blaži rast cijena nego u studenom. Cijene energije neznatno su pak porasle u prosincu, za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec 2023, javlja HRT.
U studenom bile su se smanjile za dva posto, u listopadu za 4,6 posto, a u rujnu za 6,1 posto. Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u prosincu u eurozoni bile više za 2,8 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, izračunao je Eurostat. To znači da je stopa temeljne inflacije bila neznatno viša nego u studenom. Na mjesečnoj razini cijene su u eurozoni u prosincu porasle za 0,4 posto, nakon što su u prethodnom mjesecu bile pale za 0,3 posto.
Daleko najveći rast cijena na godišnjoj razini, mjeren HICP-om, bilježila je u prosincu Hrvatska, za 4,5 posto. U studenom bile su porasle za 4,0 posto. Na mjesečnoj razini cijene su uvećane za 0,2 posto, nakon što su u studenom stagnirale.Indeks Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su potrošačke cijene u prosincu bile više za 3,4 posto nego u istom mjesecu 2023.
Na mjesečnoj razini porasle su po DZS-ovim izračunima za 0,1 posto. Blizu je Hrvatskoj po rastu potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u prosincu u odnosu na isti mjesec prethodne godine Belgija gdje su uvećane za 4,4 posto. Granicu od 4,0 posto premašila je, blago, i Estonija.
Daleko najblaži rast cijena u eurozoni bilježila je na kraju prošle godine Irska, gdje su uvećane za jedan posto. Slijede Italija i Luksemburg gdje su porasle za 1,4 odnosno za 1,6 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac izjavio je u utorak da se inflacija ne smanjuje dinamikom i brzinom kojom bi svi željeli, no da su njezine stope ipak “blago povećane” te stoga ne treba stvarati nikakvu paniku.
Primorac je nakon sastanka vladajuće koalicije u Banskim dvorima izjavio da je inflacija u 2024. rasla u skladu s procjenama Ministarstva financija, u 2025. te posebno u 2026. godini se očekuje njezino daljnje usporavanje, pri čemu Vlada procjenjuje da će u ovoj godini iznositi 2,7 posto.
Ministar je poručio da moramo biti svjesni činjenice kako je inflacija nažalost “tu da ostane za neko vrijeme, odnosno jedno duže razdoblje, po blago povećanim stopama”, a s obzirom i na sve okolnosti u Europi i svijetu, uslijed geopolitičkih promjena, ruske agresije na Ukrajinu i rasta cijena energenata.
Po Primorčevim riječima, “normalne stope” inflacije koje osiguravaju stabilan gospodarski rast su oko dva posto, stopa u Hrvatskoj je “blago povećana”, ona će se smanjivati, “međutim, to neće biti onom dinamikom i brzinom kako bismo svi željeli”.
Rekao je i da Vlada inflaciju ne doživljava olako te je u njezino obuzdavanje “upogonila sve instrumente koje ima na raspolaganju”, što uključuje i ograničavanje cijena struje, plina, naftnih derivata, kao i cijena pojedinih proizvoda.
Međutim, ocijenio je da se “doista radi o blago povećanim stopama inflacije”, pa tako, uz prosječnu stopu inflacije u 2024. godini od tri posto, to znači da nešto što je prije godinu dana stajalo 100, bilo bi normalno da danas stoji 102, a u stvarnosti stoji 103.
-Dakle, govorimo o takvim razmjerima. Naravno da to može biti značajno opterećenje za naše građane s najnižim primanjima, ali mislim da ne treba od toga stvarati nikakvu paniku, smatra ministar financija.
Upitan o porezu na ekstraprofit, Primorac je podsjetio da je on bio uveden jednokratno, pri čemu se smatralo da je tada ispunio svoju svrhu.
Čuo je da se u “medijsko-političke svrhe” počela zazivati ideja da se taj porez ponovno uvede, a pritom i upitao “dio komentatora iz medijsko-političkog spektra” da objasne zašto misle da sudionici na tržištu, ako bi se taj porez najavio dovoljno unaprijed, ne bi ponovno to izigrali i dodatno povećali cijene za iznos toga poreza.
Poručio je da nitko ne treba nasjedati na nekakve političke floskule i ideje da za inflaciju postoji instant-lijek koji bi se mogao primijeniti i da bi onda situacija bila riješena.
-Ja od tih kritičara nisam vidio nikakav konkretan prijedlog i savjet. Oni samo govore da su mjere zakašnjele, da je sada sve gotovo, šire paniku i pesimizam za koje doista nema razloga. Da znaju doista nešto o ekonomiji, znali bi da je širenje negativnog društvenog ozračja nešto što posebno može ugroziti ekonomski rast, investicijsku klimu, a onda i kretanje inflacije, izjavio je Primorac.