Analiza demografskih obilježja radnika u deficitarnim zanimanjima otkriva kombinaciju ranjivosti koje pogoršavaju neravnoteže na tržištu rada, navodi Europsko nadzorno tijelo za rad.
Zanimanja koja naširoko nedostaju, poput vozača teških kamiona, specijalista liječnika i medicinskih sestara, imaju stariju radnu snagu i neprivlačne uvjete rada.
Na primjer, 43 posto vozača kamiona i specijalista liječnika ima 50 godina ili više, a njihovo buduće umirovljenje dodatno će opteretiti ove sektore.
Visok udio žena u zanimanjima medicinskih sestara (87 posto) oštro se razlikuje od njihove podzastupljenosti u drugim deficitarnim zanimanjima, naglašavajući rodne neravnoteže koje i dalje postoje na tržištu rada.
Zanimanja u sektoru prometa također su povezana s dodatnom ranjivošću jer imaju velik udio radnika s niskom razinom obrazovanja i slabim digitalnim vještinama, prenosi Glas Slavonije.
U Hrvatskoj je, prema podacima Ekonomskog instituta iz Zagreba iz lipnja, popis prvih pet najtraženijih zanimanja isti u posljednjih godinu dana.
Prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su kuhar i konobar, a skladištar i vozač zauzeli su četvrto i peto mjesto.
Najveći skok na ljestvici najtraženijih zanimanja imali su inženjeri građevine, koji su se pomaknuli s 15. na 9. mjesto.
Dodajmo ovome kako unatoč izazovima na tržištu rada, diplomandi hrvatskih sveučilišta i veleučilišta imaju solidne izglede za zapošljavanje – bar u prvoj godini nakon stjecanja diplome.
Potvrđuju to rezultati Petog nacionalnog istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata i studentica, koje je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u suradnji s Institutom za društvena istraživanja.
Istraživanje donosi detaljan uvid u profesionalne puteve generacije diplomirale 2022. godine, s naglaskom na zapošljavanju, primanjima, mobilnosti i kvaliteti studija.
Zanimljivo je i to što je 62,5 posto ispitanika pronašlo posao u roku od četiri mjeseca nakon diplome, a 71,7 posto unutar šest mjeseci od diplomiranja.
Njih 87,4 posto pronašlo je posao unutar godine dana. U vrijeme istraživanja 26,7 posto sudionika više ne radi na svojem prvom poslu, od kojih su tri četvrtine našle drugi posao.
Brzina nalaženja zaposlenja znatno varira u ovisnoeti o području studija – tehničke i biomedicinske znanosti postižu najviše stope zapošljavanja, a društvene i humanističke struke bilježe duže razdoblje traženja posla.
Foto: Pixabay